ADVERTISEMENT

Vanredno stanje u zemlji proglasila je vršiteljica dužnosti predsjednice Delcy Rodríguez, a američki predsjednik Donald Trump je odmah objavio da su Sjedinjene Američke Države „spremne, voljne i sposobne pomoći sjajnim prijateljima“. Takve Trumpove riječi prije šest mjeseci ne bi bile moguće. Početkom godine američka vojska pokrenula je operaciju u kojoj je otet predsjednik Nicolás Maduro i njegova supruga. Prevezeni su u New York, gdje su optuženi za narkoterorizam.

Pitanje koje je od tada ostalo bez jasnog odgovora, a sada je izuzetno važno – ko zapravo vlada Venecuelom?

Formalni odgovor glasi: Delcy Rodríguez, nekadašnja potpredsjednica, koju je vrhovni sud postavio za vršiteljicu dužnosti predsjednice dan nakon Madurova odlaska. No stvarnost je složenija. Politolog Salvador Santino Regilme sa Univerziteta Leiden u Nizozemskoj kaže da „stvarna vlast u ovom slučaju leži unutar vladajuće koalicije, a ne u jednoj osobi na jednoj funkciji“.

Ta koalicija ima četiri stuba. Rodríguez drži izvršnu vlast i diplomatsko lice prema Washingtonu. Njen brat Jorge Rodríguez kontroliše parlament. Ministar odbrane Vladimir Padrino López drži vojsku. A Diosdado Cabello, ministar unutrašnjih poslova, kontroliše policiju i naoružane ulične milicije poznate kao "colectivos".

Venezuelanski vojni strateg José García opisao je Cabella kao „najnasilniji i najnepredvidljiviji element venezuelanskog režima“. I on je pod američkom optužnicom za narkoterorizam, pa Washington nudi 25 miliona dolara nagrade za informacije o njegovom hapšenju. Ministar, međutim, i dalje obavlja dužnost.

Međunarodna krizna grupa (ICC) upozorila je u januaru da bi „Rodríguezovi mogli biti svrgnuti u svakom trenutku kada frakcije s oružjem to odluče“.

Zemljotres u Venecueli (Izvor: AP Photo/Pedro Mattey/Ariana Cubillos/Pedro Mattey)

Naftni novac razjašnjava strukturu moći bolje od bilo čega. Plaćanja za venezuelansku naftu ne idu direktno Venezueli – prolaze kanalima koje nadgledaju Amerikanci i deponuju se na ograničeni račun u Kataru.

Venezuela mora podnositi mjesečne zahtjeve za odobrenje troška: plate učitelja, policije i zdravstvenih radnika.

„Venezuela kaže koliko im treba, mi odobrimo“, rekao je državni sekretar Marco Rubio.

ICC je to sažeo u jednoj rečenici: „Delcy Rodríguez sada vodi vladu koja radi s Washingtonom pod prijetnjom daljnje vojne akcije ako ne ispunjava američke zahtjeve.“

Trump je u martu Rodríguez nazvao „predsjednicom“ i pohvalio njenu administraciju, uprkos tome što je niko nije izabrao na tu funkciju. Opozicija, čiju je kandidatkinju Maríu Corinu Machado, nositeljicu Nobelove nagrade za mir, Trump u januaru opisao kao osobu koja nema dovoljan broj pristalica ni poštovanje unutar zemlje, ostaje politički marginalizirana, iako anketa iz maja pokazuje da bi 82,6% Venezuelanaca glasalo za Machado, a samo 4,5% za Rodríguez.

WOLA, Washingtonska kancelarija za latinoameričke studije, zaključio je u svom izvještaju iz marta: „Čak i ako bi se ovo moglo nazvati tranzicijom, na ovom je stadiju nemoguće označiti je ‘demokratskom’. Struktura autoritarne vlasti, konsolidovana pod Madurom, i dalje je tu.“

Obnova veliki izazov

Obnova nakon razornog potresa normalno je složen i dugotrajan poduhvat za bilo koju državu. Za Venezuelu kakva je danas – bez izabranog predsjednika, s naftnim prihodima pod američkim nadzorom, s ekonomijom koja tek izlazi iz višegodišnje hiperinflacije i s 7,9 miliona Venezuelanaca koji su napustili zemlju od 2014. – to je gotovo nepremostiv izazov.

CNN je u analizi zaključio da je potres „ključni test za Trumpovu koncepciju strane pomoći“ te da Venecuela „ostaje u užasnom stanju nakon godina sankcija koje su nagrizale zdravstveni sistem i infrastrukturu – upravo ono što sada mora funkcionisati kako bi se spasili životi“.

Višegodišnja obnova koštaće desetine milijardi dolara. Ona zahtijeva suverenu vladu s demokratskim legitimitetom, fiskalnim kapacitetom i administrativnim aparatom koji Venecuela – ma ko je formalno vodio – trenutno nema.