Najbliži evropski i arapski partneri Sjedinjenih Američkih Država sastali su se jučer u Parizu kako bi razradili plan za budućnost Gaze nakon rata, svega nekoliko sati nakon što su Izrael i Hamas pristali na prekid vatre i razmjenu zatvorenika i talaca prema prijedlogu američkog predsjednika Donalda Trumpa.
ADVERTISEMENT
Izrael i palestinska militantna grupa Hamas potpisali su sporazum o prekidu vatre i oslobađanju izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike, ali se ubrzo postavilo pitanje može li se taj dogovor pretvoriti u trajni mir. Pariški sastanak, koji je okupio ključne evropske i arapske ministre vanjskih poslova, mnogi vide kao priliku da se razrade detalji o ključnim pitanjima poput međunarodnih stabilizacijskih snaga, upravljanja Gazom nakon rata i obnove, piše Reuters.
- Razgovarali smo o glavnim oblastima u koje namjeravamo doprinijeti - sigurnost, upravljanje, obnova i humanitarna pomoć - rekao je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot novinarima nakon sastanka.
Bez iznošenja detalja, kazao je da su zemlje identificirale doprinose i druge elemente koje su spremne preuzeti u Gazi nakon sukoba.
- Podijelit ćemo ih sa Sjedinjenim Državama kako bi ih mogli integrirati - rekao je Barrot.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija prošlog mjeseca usvojila je deklaraciju koja definira korake ka rješenju s dvije države, istovremeno osuđujući Hamas i pozivajući ga na predaju i razoružanje. Dijelovi te deklaracije uključeni su u Trumpov plan, ali evropski i arapski zvaničnici upozoravaju da postoje praznine koje treba popuniti. Zvaničnici su rekli da je cilj raditi brzo, rame uz rame sa Washingtonom, kako se ne bi propustila prilika za prekid vatre i prelazak ka trajnom miru.
- Ovo je najbolja šansa koju trenutno imamo. Ali moramo raditi na planu za period nakon rata, kako bi bio održiv - izjavila je šefica vanjske politike EU Kaja Kallas.
Među učesnicima u Parizu bili su premijer Katara Sheikh Mohammed bin Abdulrahman al-Thani, jedan od posrednika u postizanju prekida vatre, kao i ministri vanjskih poslova Egipta i Turske, čije su zemlje igrale ključnu ulogu u uvjeravanju Hamasa da prihvati sporazum. Trumpov plan također predviđa međunarodne stabilizacijske snage, što je bila središnja tema, uključujući uspostavu mandata Ujedinjenih nacija za mirovne snage, rekli su zvaničnici.
Diplomate su navele da je više zemalja izrazilo interes za učešće, uključujući Indoneziju, koja je bila prisutna u četvrtak, ali i Italiju i Azerbejdžan.
- Rekao sam svim ministrima da želimo biti ključni akteri, ne samo u sigurnosti, već i u obnovi - izjavio je italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani.
Raniji francuski prijedlog, koji je vidio Reuters, predviđa fazni plan za obuku i opremanje 10.000 pripadnika sigurnosnih snaga Palestinske uprave. PA je protjerana iz Gaze od strane Hamasa, ali Trumpov plan nagovještava moguću buduću ulogu te institucije. Prema prijedlozima, multinacionalna stabilizacijska snaga koja bi zahtijevala mandat Vijeća sigurnosti UN-a i međunarodnu finansijsku podršku bila bi postepeno raspoređena ako se postigne dogovor. Ta bi snaga nadzirala prekid vatre, pratila razoružanje Hamasa i podržala prijenos sigurnosnih ovlasti na Palestinsku upravu. Diplomatski izvori navode da su Francuska i Velika Britanija već započele razgovore u Ujedinjenim nacijama o mogućem mandatu.
- Amerikancima će na kraju trebati Arapi i Evropljani da finansiraju, obnove i pomognu u osiguravanju sigurnosti - rekao je jedan evropski diplomata.