Vlasti u Varšavi kažu da su dodale minska polja projektu "Istočni štit", nazivu zaštitne barijere na granici s Rusijom i Bjelorusijom. Izgradnja je započela u novembru prošle godine i sada se odvija tokom cijele godine, sedam dana u sedmici.
Poljska jača svoje granice dok pokušava odbiti prijetnje usred pojačanih tenzija uzrokovanih ruskim ratom u Ukrajini.
Vlasti u Varšavi kažu da su dodale minska polja projektu "Istočni štit", nazivu zaštitne barijere čija je izgradnja započela u novembru prošle godine. Radovi na projektu sada se odvijaju tokom cijele godine, sedam dana u sedmici.
Barijera se proteže preko 20 kilometara duž poljske granice uz rusku enklavu Kalinjingrad i proteže se do Baltičkog mora.
Prema riječima Karola Frankowskog, portparola poljske vojske, novi koridor je demonstracija sile.
"Štitimo našu granicu. Vidjeli smo šta se dogodilo Ukrajini tokom ukrajinskog rata. Dakle, moramo biti spremni za potencijalni napad", objašnjava ona.
Marek Świerczyński, šef odjela za sigurnost i međunarodne poslove u Polityka Insightu, pohvalio je napredak na projektu.
„Izgleda kao da se pred našim očima formira nova podjela u Evroaziji“, dodao je Marek Świerczyński.
Poljska, jedna od zemalja NATO-a koja je značajno poboljšala svoje vojne sposobnosti, graniči s Rusijom - konkretno s Kalinjingradskom oblašću - na sjeveru i Bjelorusijom na istoku.
Uski kopneni koridor između ovih nacija vodi do Litvanije i baltičkih država, koje se često smatraju najranjivijim područjem NATO-a u potencijalnim scenarijima sukoba.
Prema riječima poljskog državnog sekretara Cezaryja Tomczyka, projekat Istočni štit i onaj duž bjeloruske granice bit će završeni u roku od tri godine. Projekat je dobio milijarde finansiranja, uključujući doprinose EU.
U martu je poljsko ministarstvo odbrane objavilo da je Evropska investiciona banka u principu pristala da potroši milijardu eura na projekat.
Očekuje se da će projekat također uključivati mrežu protivtenkovskih barijera, utvrđenih skloništa i bunkera.