Zovu fakultetske kancelarije, šalju e-mailove i osobno dolaze rješavati upise, ispitne prijave ili molbe, baš kao da njihova djeca još pohađaju osnovnu školu. Sve više hrvatskih roditelja preuzima ulogu portparola svojih punoljetnih potomaka, a fenomen je postao toliko izražen da se njime nedavno javno pozabavio Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG) pa je roditeljima uputio apel da prestanu komunicirati s profesorima i administrativnim osobljem u ime studenata.
ADVERTISEMENT
Sličnu poruku roditeljima su uputili i sa Stomatološkog fakulteta u Zagrebu, objavljuju hrvatski mediji. Neki roditelji “moljakaju” i za više ocjene njihovoj djeci.
"Naši studenti nakon šest godina postaju doktori dentalne medicine, očekuje se da budu kompetentni i pružaju najvišu razinu stomatološke skrbi. Ako mi dozvolimo roditeljima da pomažu djeci u trenucima kada im to nije potrebno s obzirom na to da su punoljetni, onda narušavamo sve što radimo", kaže Marin Vodanović, dekan Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Zagrebu.
Slična iskustva dijeli i Ivančica Ternjej, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta: "Jesu li položili ispite, jesu li odslušali godinu i upisali novu? Nažalost, takve podatke ne možemo davati roditeljima. Njihova djeca su odrasli ljudi i moraju se nositi s posljedicama vlastitog studiranja, bilo da su uspješni ili manje uspješni".
Rektor Univerziteta u Zagrebu, Stjepan Lakušić, ističe kako studiranje donosi prepreke koje studenti moraju naučiti sami savladavati.
"Kad naiđete na prepreku, nije razlog za odustajanje, već treba pronaći rješenje, bilo kroz razgovor s prodekanima, dekanom ili, u težim slučajevima, sa mnom kao rektorom", izjavio je Lukašić.
Podrška roditelja je važna, ali prema studentima i fakultetskim radnicima, ta podrška treba biti na pravom nivou.
"Fale mi moji doma, naravno, ali njihovu podršku imam u privatnom životu. Čujemo se svakodnevno i jedva čekam ponovno doći kući, ali da ih sada uključujem u fakultetske stvari, to ne bih voljela", kaže Asja Hebib, studentkinja prve godine Fakulteta političkih znanosti. Slično razmišlja i Margareta Jelinčić, studentkinja pete godine: "Punoljetan si, možeš sve sam. Jedino ako je stvar podrške, to mi je onda OK".
Naglasak na samostalnosti
Predsjednik Studentskog zbora Fakulteta političkih znanosti, Damir Lelas kaže da studentima treba objasniti da je ovo njihov samostalni život.
“Oni su punoljetne osobe koje su samostalno upisale fakultet na temelju svoje volje i sada se moraju same nositi s fakultetskim problemima", kazao je on.
Mnogi studenti slažu se da je studij važno poglavlje u kojem uče biti samostalniji.
"Moja mama nije ni znala kad su mi upisi. Nije ju zanimalo toliko, samo joj je bitno da sam se upisala", kaže Nika Milković, studentkinja prve godine Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
Helikopterski roditelji
U savjetovalištu za studente upozoravaju na tzv. "helikopterske roditelje" – one koji neprekidno lebde nad svojom djecom. Iako imaju najbolje namjere, takav pristup šalje djetetu poruku da nije sposobno samo, što dodatno povećava pritisak.
"Kad je cijela porodica uključena u studiranje, svaki pad na ispitu postaje razočarenje ne samo za studenta, nego i za cijelu porodicu. Roditeljima treba reći: 'Možda nisam ispunio vaša očekivanja'", poručuje Bruno Bencarić, savjetnik u Savjetovalištu za studente Sveučilišta u Zagrebu.
Na kraju, iako je roditeljska briga nezamjenjiva, ponekad je najveći izraz ljubavi pustiti svoje već odraslo dijete da samo pogriješi, nauči i uspije, piše Net.hr.