ADVERTISEMENT

Očekuje se da će gradovi širom Evrope u narednim danima dostići rekordne ljetne temperature, s najvišim temperaturama koje će se u nekoliko regija približavati 40°C.

"Toplotni talasi nisu samo neugodni – oni su jedan od najsmrtonosnijih vremenskih događaja u Evropi, ali većina bolesti povezanih s vrućinom može se spriječiti jednostavnim mjerama", rekao je za Euronews Health Tiago Villanueva, porodični ljekar i predsjednik Evropske unije ljekara opšte prakse/porodičnog ljekara.

Tokom dužih perioda vrućine, sposobnost tijela da reguliše svoju unutrašnju temperaturu i eliminiše višak toplote je ugrožena, što povećava rizik od toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara.

Napor potreban za hlađenje tijela također dodatno opterećuje srce i bubrege, što znači da ekstremna vrućina može pogoršati postojeća zdravstvena stanja.

Dok se Evropa priprema za još jedan toplotni talas, evo nekoliko savjeta kako da ostanete hladni i sigurni.

Ostanite u hladnijim prostorijama tokom najtoplijih sati

Očekuje se da će temperature ovog ljeta preći 30°C u većem dijelu Evrope, a mnoga područja će također doživjeti tropske noći.

Tropska noć nastaje kada temperature ne padnu ispod 20°C, što sprječava tijelo da se oporavi od dnevne vrućine.

Nedostatak noćnog hlađenja može ozbiljno opteretiti kardiovaskularni sistem, poremetiti okrepljujući san i povećati stopu smrtnosti.

Tokom dana, stručnjaci preporučuju ostanak u zatvorenom prostoru tokom najtoplijih sati, držanje prozora i roletni zatvorenim kako bi se blokiralo sunce i provjetravanje domova tokom hladnijih jutarnjih i večernjih sati.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje korištenje električnih ventilatora samo kada su temperature ispod 40˚C. Iznad ovog praga, ventilatori će cirkulirati vrući zrak i zagrijavati tijelo.

Izbjegavajte izlazak napolje tokom najtoplijeg dijela dana kad god je to moguće. Ako je izlazak napolje neizbježan, preporučuje se široka, svijetla odjeća od prozračnih tkanina poput pamuka ili lana. Ovi materijali su također pogodni za posteljinu, pomažući u održavanju temperature tijela tokom vrućih noći.

Osim što održava temperaturu tijela, odjeća također štiti kožu od štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja.

Zaštitite se od sunca

Izbjegavajte direktno izlaganje suncu, posebno tokom sredine dana i nanosite kremu za sunčanje svaka dva sata.

Ovo pomaže u održavanju zaštitne barijere kože, smanjujući rizik od opekotina od sunca i raka kože.

Pazite na znakove da je potrebno ponovo nanijeti kremu za sunčanje, poput kože koja je suha, crvena ili izgorjela.

Ako planirate biti na suncu tokom centralnih sati dana, zaštitite glavu šeširom ili kapom kako biste spriječili da je sunce direktno udari.

Oči i kapci su također osjetljivi na UV zrake. Nosite sunčane naočale kako biste izbjegli opasno izlaganje i smanjili rizik od oštećenja oka.

Potražite sunčane naočale sa specifičnom UV zaštitom. Prema Bryce St. Clairu iz Johns Hopkins Medicine, boja leća je također važna: smeđa, zelena i siva leća su najbolja, dok žuta leća pružaju manju zaštitu.

Ostanite hidrirani

Redovno pijenje vode i drugih tekućina ključno je za održavanje hidratacije tijela tokom vrućih dana. WHO preporučuje pijenje najmanje dvije do tri litre vode dnevno.

Vrlo je važno ne čekati da ožednite, rekao je Villanueva. Također savjetuje izbjegavanje prekomjerne konzumacije alkohola i kofeina, jer oni mogu djelovati kao diuretici i pogoršati dehidraciju.

Pazite na "crvene zastavice"

Čak i kada preduzmete sve potrebne mjere opreza, moguće je da se ne osjećate dobro tokom ekstremnih vrućina.

Stručnjaci preporučuju da obratite pažnju na rane znakove upozorenja koji bi mogli ukazivati ​​na toplotnu iscrpljenost ili početak toplotnog udara.

Simptomi uključuju vrtoglavicu, mučninu, umor, slabost i konfuziju.

Ako neko ima ove simptome, vrijeme je da se rashladi, istušira ili okupa, pošprica vodu, pije tekućinu i potraži medicinski savjet ako se simptomi pogoršaju.

Ko je najviše izložen riziku?

Nisu svi podjednako osjetljivi na ekstremne temperature.

"Oni koji su izloženi većem riziku uključuju starije odrasle osobe, posebno starije od 65 godina, osobe s kroničnim bolestima, dojenčad i malu djecu, socijalno izolirane osobe, radnike na otvorenom i beskućnike", primijetio je Villanueva.

Djeca se manje znoje po kilogramu tjelesne težine i imaju veću brzinu metabolizma, što uzrokuje brže zagrijavanje tokom perioda ekstremnih temperatura.

Osobe koje uzimaju lijekove također su izložene većem riziku. Neki lijekovi na recept i bez recepta mogu ometati sposobnost tijela da reguliše temperaturu, znoji se ili ostane hidrirano.