ADVERTISEMENT

Prema podacima iz World Population Reviewa, objavljenima potkraj 2022. godine, u BiH je očekivani životni vijek u prosjeku iznosio 75,2 godine. Također, u BiH žene imaju duži životni vijek od muškaraca - 77,2 godine, dok muškarci u prosjeku žive 73,1 godinu, što znači da žene u BiH žive duže od muškaraca nešto više od četiri godine. Ipak, tek rijetki muškarci i žene u ovoj zemlji 60. rođendan dočekaju bez zdravstvenih tegoba.

Važnost zdravlja i praćenja

O toj temi govorilo se i prilikom održavanja prvog Health Festa - Festivala zdravlja u organizaciji Instituta za populaciju i razvoj koji je održan u Sarajevu.

"Iako je produžen životni vijek u posljednjih 150 godina i živimo duže, živimo zaista loše, mnogo ranije obolijevamo nego prije i ranije dobivamo lijekove za hronične bolesti. Dakle, naši životi uopće nisu kvalitetni kao što bi mogli biti", kazala je tom prilikom direktorica Instituta za populaciju i razvoj Emina Osmanagić.

Pomoćnik ministra zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine Goran Čerkez istaknuo je kako Festival zdravlja predstavlja dinamičnu platformu za razmjenu znanja i iskustava u oblasti javnog zdravlja, s posebnim naglaskom na prevenciju bolesti, promociju zdravih životnih stilova i primjenu savremenih naučnih dostignuća u zaštiti i unaprjeđenju zdravlja.

"Zdravlje je širok pojam i kad govorimo o zdravlju mislimo na fizičko, psihičko i socijalno blagostanje. I nema zdravlja ako svi ne mislimo o tom konceptu i ako svi nismo svjesni što sve utječe na naše zdravlje. Na zdravlje najviše mogu utjecati stanovnici, informirajući se, znajući koji su rizici za njihovo zdravlje, ujedno znajući kako zaštititi svoje zdravlje. S druge strane, jako je važna uloga lokalnih zajednica. Danas lokalne zajednice proizvode zdravlje, ali ga mogu i uništiti", kazao je Čerkez.

Istaknuo je da su danas najveći rizici za zdravlje, kardiovaskularne i mentalne bolesti, dijabetes i sve ono što je vezano direktno uz stil života, fizičku aktivnost, prehranu, dok je sve vezano uz stavove koji se stječu kroz sektor obrazovanja od vrtića pa nadalje.

"Prema tome, kad govorimo o konceptima zdravlja, cjelokupno stanovništvo treba promijeniti koncept razmišljanja i početi se baviti razmišljanjem kako postići blagostanje koje nam najčešće nedostaje, onda dolazi do stresa, psihosomatskih problema i narušavanja zdravlja", dodao je Čerkez.

Ministar zdravstva Kantona Sarajevo Enis Hasanović govorio je o programima koji se provode, a tiču se prevencije pet vrsta karcinoma.

Od čega bolujemo

Riječ je o karcinomima pluća, prostate, dojke, grlića maternice i kolorektalnom karcinomu. Inače, prema jednom od posljednjih izvješća Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu i Evropskog opservatorija za zdravstvene sisteme i politike, iako su prerane smrti kod odraslih često posljedica karcinoma, srčane bolesti i dalje odnose najveći broj života te kardiovaskularne bolesti predstavljaju najveći uzrok smrti i invaliditeta u BiH.

Stručnjaci ističu kako su glavni uzroci kardiovaskularnih bolesti pušenje, nezdrava prehrana, povišen krvni pritisak, nakupljanje lošeg kolesterola, stres i fizička neaktivnost.

Doktori upozoravaju da se uz zdrav način života ove bolesti mogu spriječiti ili značajno odgoditi te pozivaju stanovništvo da se više posveti zdravoj prehrani, fizičkoj aktivnosti i redovnim kontrolama.