ADVERTISEMENT

Istakao je da je u pripremi i novi Zakon o radu koji donosi brojne pogodnosti za radnike, a poput povećanja broja dana godišnjeg odmora za majke, prava na "isključenje", povećanje broja slobodnih dana za vjerske i tradicijske blagdane...

Euronews BiH: Dvije godine rada su iza Vas. Hoće li se u Vašem mandatu dogoditi reforma penzionog sistema? Ako hoće, u kojem smjeru će ići promjene?

Delić: Važno je odmah naglasiti da je Federacija BiH dijelom provela reformu penzionog sistema donošenjem novog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju 2018. godine. Tim zakonom je uveden bodovni sistem obračuna penzija, kakav koriste sve zemlje regiona i šire. Time je uspostavljen savremen, transparentan i otporan okvir koji je stabilizirao sistem, uveo red u obračun i isplatu penzija i omogućio njegovu dugoročnu održivost. Penzijski sistem, međutim, nije nešto što se reformiše jednom i zauvijek. On je živa materija koja se mora kontinuirano prilagođavati promjenama u demografskim, ekonomskim i socijalnim uslovima. U tom smislu, reformski proces se nastavlja i danas, kroz usklađivanje zakonskih i organizacionih rješenja sa novonastalim potrebama i mogućnostima.

Osigurati dostojanstven život penzionera

U organizacionom smislu, nastavili smo reformske aktivnosti kroz sveobuhvatnu analizu funkcionisanja Zavoda PIO/MIO, kao ključne institucije sistema. Taj proces provodimo u saradnji sa Svjetskom bankom. U aprilu prošle godine, predstavljeni su nam preliminarni rezultati analize koja je obuhvatila propise, upravljanje, kadrovsku strukturu, tehničku opremljenost i saradnju s Poreskom upravom FBiH. Identificirane su i dobre prakse i slabosti sistema, a posebno je istaknuta važnost međuinstitucionalne saradnje kao preduslova za efikasnije ostvarivanje prava iz PIO osiguranja. U zakonodavnom smislu, trenutno radimo na izmjenama formule za obračun i usklađivanje penzija, u okviru postojećeg zakona. Cilj je uspostaviti model koji će omogućiti rast penzija koji ne zavisi isključivo od troškova života i koji garantuje dostojanstven život penzionera, ali istovremeno može osigurati stabilnost i održivu funkcionalnost sistema.

Također, u fokusu su i druga pitanja koja otvaraju potrebu za korekcijama zakona, poput pitanja tzv. nezarađenih minimalnih penzija, a odnosilo bi se na sve nove osiguranike nakon izmjene ovog propisa u zakonu. Važno je naglasiti da u ovom periodu ne planiramo velike sistemske zahvate poput podizanja dobne granice za odlazak u penziju, iako je to trend koji bilježimo širom Evrope jer smatramo da postojeći zakon već daje dobar okvir za očuvanje stabilnosti, uz ciljana poboljšanja, prvenstveno na tržištu rada, odnosno kroz povećanje broja zaposlenih i sveobuhvatne reforme tržišta rada i seta fiskalnih propisa koja se očekuje tokom ove i naredne godine. Ukratko, penzioni sistem se stalno reformiše, korak po korak, odgovorno i održivo, s ciljem da ostane stabilan, pravedan i prilagođen stvarnim potrebama ljudi.

Euronews BiH: U pripremi je novi Zakon o radu FBiH. Koje su osnovne promjene koje radnici mogu očekivati?

Delić: Radimo na modernom zakonu koji donosi veću pravnu sigurnost, jasnija pravila i bolju zaštitu prava radnika, uz očuvanje potrebne fleksibilnosti za poslodavce. Trenutno je radna grupa u fazi analize prijedloga prikupljenih tokom javnih konsultacija koji će shodno mogućnostima ugraditi u nacrt novog zakona o radu. Najvažnija promjena je da ugovor na neodređeno postaje pravilo, dok će ugovori na određeno biti izuzetak i vremenski ograničeni na 24 mjeseca, s maksimalno tri uzastopna ugovora. Nakon toga, ugovor se automatski pretvara u stalni radni odnos, a radnici stiču i pravo na otpremninu. Uvodi se i obavezno zdravstveno i penzijsko osiguranje od prvog dana, bez obzira na vrstu ugovora. Zakon predviđa veću zaštitu žena tokom trudnoće i nakon poroda, kao i roditelja djece koja zahtijevaju pojačanu njegu. Planirano je povećanje godišnjeg odmora za majke koje rode treće i svako naredno dijete, za po tri dodatna dana. Godišnji odmor moći će se koristiti fleksibilno, u više dijelova, u dogovoru između radnika i poslodavca.

Zakon prepoznaje i rad na digitalnim platformama

U skladu sa savremenim praksama, uređujemo i rad na daljinu i fleksibilno radno vrijeme. Radnicima se garantuje pravo na "isključenje" nakon radnog vremena, što znači da imaju pravo da budu nedostupni za poslovne pozive i poruke van radnog vremena, kako bi se osigurao balans između posla i privatnog života. Poslodavac će biti dužan da osigura uslove za rad od kuće, uključujući zaštitu na radu i jasno definisano radno vrijeme. Zakon prepoznaje i rad na digitalnim platformama, uvodi obavezu prijave i uplate doprinosa za sve radnike sa prebivalištem u BiH, te minimalne standarde poput prava na uvid u algoritamske odluke i osiguranje od povreda na radu. Uvodi se i dopunski rad, koji će biti moguć uz osnovni radni odnos, ali uz jasno definisane uslove kako bi se spriječilo preopterećenje i očuvalo zdravlje radnika.

Pojačavaju se inspekcijske kontrole, a zakon predviđa strože kazne za kršenje prava radnika. Na primjer, za diskriminaciju pri zapošljavanju, uključujući pitanja o bračnom statusu ili planiranju porodice, kazne će iznositi od 1.000 do 5.000 KM, dok su za nezakonit otkaz trudnicama i porodiljama predviđene kazne od 5.000 do 15.000 KM. Elektronska prijava radnika prije početka rada postaje obavezna, a fokus inspekcija biće i na nadzor prekovremenog rada, koji se ograničava na maksimalno osam sati sedmično, uz uvećanu naknadu. Uvećana naknada predviđena je i za rad na dane državnih praznika, vjerskih i tradicijskih blagdana, te rad na dane vikenda i neradne dane. Također, predviđeno je i povećanje broja slobodnih dana za vjerske i tradicijske blagdane sa dva na četiri do šest neplaćenih dana tokom jedne godine. Naš cilj nije da pravimo kompromis, već da pronađemo ravnotežu između interesa radnika i poslodavaca, jer jedni bez drugih ne mogu. Zakon treba da štiti radnike, ali i da omogući održivo i fer poslovanje.

Euronews BiH: Velike su promjene na tržištu rada FBiH. Radnici kojih zanimanja najviše nedostaju?

Delić: Naš posao je da kreiramo ambijent u kojem će tržište rada biti funkcionalno, a radna snaga konkurentna. Na tržištu rada FBiH danas se dešavaju velike promjene koje nisu više samo posljedica lokalnih okolnosti, već i globalnih trendova, poput digitalizacije, automatizacije i migracija radne snage. Zbog toga je naš zadatak kao Vlade i Ministarstva da ne trčimo za promjenama, nego da ih prepoznamo na vrijeme i strateški odgovorimo. Kao odgovor na sve to, donijeli smo Strategiju zapošljavanja FBiH 2023–2030, prvu takve vrste nakon više od deset godina. Ova strategija jasno usmjerava naše aktivnosti, od jačanja institucija tržišta rada, do podrške dodatnom obrazovanju, obukama i prekvalifikacijama. Pitanje više nije samo koliko imamo nezaposlenih, već imamo li radnike s kompetencijama koje ekonomija danas traži.

Imamo hronični manjak zanatskih zanimanja

Trenutno su najdeficitarnija zanimanja u sektorima građevine, proizvodnje, metalske i elektro industrije, zatim zdravstva, posebno medicinskog osoblja, kao i u IT sektoru gdje su potrebe stalno u porastu. Imamo hronični manjak zanatskih zanimanja, a u isto vrijeme veliki broj mladih koji završavaju obrazovanje za zanimanja s vrlo niskom zapošljivošću. Mi smo danas suočeni s paradoksom; s jedne strane imamo veliki broj formalno nezaposlenih, a s druge strane sve više poslodavaca koji ne mogu naći radnu snagu. To nije pitanje samo tržišta, već i obrazovne politike, socijalnih politika i jasne demografske strategije, jer ako ne osiguramo uslove za život i rad ovdje, izgubiti ćemo radnu snagu i u budućnosti. Zato posebnu pažnju posvećujemo mladima, jer su upravo oni najosjetljiviji na promjene; brže se prilagođavaju, ali i brže odlaze iz zemlje ako ne vide perspektivu. Naš cilj je da stvorimo sistem koji mladima nudi više od minimalne šanse, odnosno nekog vida nesigurnog zaposlenja. Želimo tržište rada koje nudi sigurnost, razvoj i priliku za stabilan život u BiH i zbog toga smo pokrenuli sveobuhvatnu reformu tržišta rada koja je sigurno bolna i dugotrajna, ali neophodna.

Euronews BiH: Kako komentarišete kritiku da se dovođenjem stranih radnika obara cijena rada?

Delić: Uvoz strane radne snage nije uzrok niskih plata. To je posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja domaće radne snage i nepostojanja strateškog pristupa zapošljavanju i obrazovanju. Dovođenje stranih radnika nije stvar želje nego potrebe. Jednostavno, nemamo dovoljno radnika za održavanje ključnih sektora poput građevinarstva i proizvodnje. Ekonomija ne može čekati, a ako proizvodnja stane, staje i konkurentnost naše privrede. Mi moramo paralelno raditi na zadržavanju domaće radne snage i stvaranju uvjeta da ljudi ostanu ovdje, ali i prihvatiti realnost, a to je da je uvoz radne snage već dio naše sadašnjosti, a ne budućnosti.

Euronews BiH: Možete li objasniti šta znači to da će s biroa biti skinut onaj ko tri puta odbije posao, kako je predviđeno Nacrtom zakona o posredovanju u zapošljavanju? Kako će se u budućnosti regulisati pitanje zdravstvene zaštite nezaposlenih osoba?

Delić: Prvo želim naglasiti da nacrt Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih ne uvodi represiju, nego uvodi red i jasna pravila u sistem koji je godinama bio neefikasan i nepravedan prema onima koji zaista aktivno traže posao. Ono što nacrt zakona predviđa jeste da osoba koja dva puta bez opravdanog razloga odbije ponudu odgovarajućeg posla, obuku ili mjeru aktivacije na tržištu rada, gubi status aktivnog tražitelja posla. Ali to ne znači da gubi pravo na zdravstveno osiguranje. Tu želim da budemo potpuno precizni; osoba tada prelazi u status lica bez zaposlenja, što je posebno kategorisano u zakonu. Ona više nije aktivni tražilac posla, ali ostaje u sistemu i ne ostaje bez zdravstvene zaštite.

Svi koji izgube status aktivnog tražitelja posla i dalje ostaju osigurani

Cilj ove odredbe je da napravimo razliku između onih koji zaista žele raditi i aktivno traže posao i onih koji su formalno prijavljeni na evidenciji biroa, ali niti traže posao, niti žele raditi. Do sada su svi bili tretirani jednako; i onaj ko se trudi i šalje prijave i ide na razgovore, i onaj ko godinama ne prihvata nijednu priliku. Zato ovo nije zakon koji kažnjava, nego zakon koji pravi funkcionalnu razliku između aktivnih i pasivnih, kako bismo mogli usmjeriti mjere podrške prema onima koji su zaista motivisani. Samo tako možemo znati koje su stvarne potrebe tržišta rada i gdje imamo stvarni manjak radne snage. Trenutno to ne znamo jer su evidencije nerealne.

Što se tiče zdravstvenog osiguranja, dakle, svi koji izgube status aktivnog tražitelja posla i dalje ostaju osigurani; ili kroz federalni Zavod za zapošljavanje ili, u perspektivi, kroz zavode zdravstvenog osiguranja. U Federalnom zavodu izdvajamo značajna sredstva za zdravstveno osiguranje nezaposlenih i niko neće biti ostavljen bez osnovne zaštite. Zakon također ima odredbe koje se odnose na socijalnu sigurnost nezaposlenih, odnosno naknade u slučaju nezaposlenosti, egzistencijalne naknade i slično. Dakle, cilj je motivisati ljude da se aktivno uključe u tržište rada, da iskoriste sve prilike, od prekvalifikacija, subvencija, do prilika u privatnom sektoru. A s druge strane, da službe za zapošljavanje konačno dobiju ulogu posrednika u zapošljavanju, a ne da budu puki administratori evidencija.

U ovom trenutku, čak i mnogi poslodavci zaobilaze javne službe jer nemaju povjerenje u sistem koji ne prepoznaje aktivne radnike, nego sve tretira isto. Ovim zakonom to mijenjamo. Težimo sistemu koji ne funkcioniše na pukoj inerciji, već na jasnim i preciznim evidencijama u kojima se zna ko traži posao, ko može raditi i ko mu to može omogućiti.