ADVERTISEMENT

Ranč "Aris" vodi porodica Karahodžić, supružnici Safira i Jasmir, te njihovi sin i snaha Armin i Alma.

Ženku dvogrbe kamile Nesi imaju od ranije, a nedavno su nabavili i mužjaka kojem su dali ime Mesi. Ovog ljeta primijetili su kod ženke laktaciju i po tome su znali da je na putu prinova.

"Alma, koja je po zvanju medicinska sestra, zaslužna je što je mladunče preživjelo. Ubrzo nakon rođenja mladunčeta otac Mesi ga je snažno udario, što je surovost koja nije neuobičajena u životinjskom svijetu", priča za Srnu Safira Karahodžić.

Prema njenim riječima, Alma je uz pomoć svog brata i jednog radnika ranča uspjela mladunče izvući na sigurno, a potom je od njega i majke odvojila mužjaka. Mladunče je jedno vrijeme bilo bez svijesti i već su mislili da neće preživjeti.

"A onda je opet neko ko se tu zadesio počeo da viče: `Živo je, živo je!` Alma ga je njegovala i u prvo vrijeme hranila bebi-formulama iz humane apoteke, a poslije ga je majka, nakon što se odmorila, prihvatila i počela hraniti", kaže Safira.

Osim srna i kamila, u ovom zoo-vrtu podmladak su dobijali valabi kenguri, makaki majmuni, patuljaste koze, lame, mare, konj haflinger i više vrsta živine.

"Kenguri iz torbe ne izlaze dok im ne nikne dlaka. Kad izađu, u prvo vrijeme čim neko naiđe trče nazad mami u torbu. Kobila Ameli oždrijebila je Čilija i oboje su ujahani. Nojeva jaja trošimo, dijelimo rodbini i prijateljima, prodajemo i držimo kao eksponat da posjetioci vide ili uzmu u ruke", navodi Safira.

U ranču "Aris" žive i rakun, nosati rakun, kornjača, jastreb, snježna sova, orao mišar ili škanjac, njemački i kavkaski ovčar, više vrsta zečeva, emu, alpaka, više vrsta majmuna /zlatnoruki tamarin, prstenastorepi lemur i patuljasti marmoset/, zlatni i srebrni fazani, škotska goveda, magarac, bengalska i plava ruska mačka, ribice, patka mandarinka, nandu paunovi, te kanarinci i papagaji.

"Ima i drugih krajnosti roditeljstva. Ženka makaki majmuna rodila je mrtvo mladunče i ne da nam da ga uzmemo. Čim joj se približimo, uzima ga i neće da ga pusti. I tako ga je nosala tri dana. NJen mužjak, poznat po onom jednom bjekstvu kada su ga ljudi snimili kako trči magistralnim putem Prijedor-Banjaluka, specifičan je po tome što je njeguje i pazi dok je trudna i dok je mladunče skroz maleno, a poslije je toliko agresivan prema oboma da ih moramo razdvajati. Tuče ih, ne da im i otima hranu", priča Safira.

Za tri godine rada ovaj mali zoo-vrt imao je hiljade i hiljade posjetilaca, najviše iz prijedorske i banjalučke regije i Unsko-sanskog kantona, ali i iz Sarajeva, Zagreba i Beograda, uključujući ekskurzije, organizovane dolaske i grupne posjete, a ponedjeljak je jedini neradni dan.

U životinjskom jelovniku su pšenica, kukuruz, trožito, zob, ječam, datule, grožđice, mandarine, nektarine, narandže, banane, hljeb, grašak, šargarepa, paprika, kuvana tjestenina i riža, meso, zelena salata, spanać i blitva.

"Imamo ovdje plastenik, snaha i ja to radimo i sve što uzgojimo ništa ne propada, sve oni pojedu. Krastavce, tikvice, patlidžane, mahune, paradajz, sve hoće. Mesožderi su sova, orao i jastreb. NJima nosimo i ribe i lignje. Macama i psima uzimamo gotovo suvu hranu, a sijeno i svježu travu vole lame, alpake, kenguri, konji, goveda, kamile, magarac, kao i žito", kaže Safira.

Sa veterinarskom ambulantom imaju ugovorene usluge i to su najčešće vakcinacije i čipovanja.

"Ima situacija kada ne znaju šta da rade, pa zovu Beograd za konsultacije. Pitaju kako da čipuju kamilu, pa im kažu popnite se na nju. E, ne penjao se ja, kaže naš veterinar", priča uz smijeh Safira.

Ona ističe da je lijep osjećaj kada ustane ujutro i prođe kroz vrt, pa uglada novog stanovnika.

"Ugledaš, na primjer, male srne. Sve to životinje uglavnom same odrade, kao i u divljini. Jedino sa ovom kamilom što je sada bilo stresno. Mladunče još nema ime. Moja unuka Ajna je zadužena za davanje imena životinjama, a kaže da to nije tako jednostavan posao", kaže Safira.