Hrvatska i Slovenija potpisale su deklaraciju o vojnoj saradnji, koju je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić nazvao novim poglavljem u odličnim odbrambenim odnosima dvaju država.
ADVERTISEMENT
Iz slovenačke vlade kažu da Zagreb i Ljubljana imaju veliku odgovornost na zapadnom Balkanu, posebno u očuvanju mira na Kosovu* i u Bosni i Hercegovini. Pominje se mogućnost da im se uskoro priključi i Bugarska. Svemu je prethodio i vojni sporazum koji su u martu potpisali Zagreb, Tirana i Priština.
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić ocijenio je da nedavno potpisani sporazum o vojnoj saradnji između Hrvatske i Slovenije ne vodi ka većem povjerenju i bližoj saradnji u regionu. Đurić je za RTS rekao da se ne spori bilo kome da sarađuje u oblasti odbrane, ali da "bode oči" to što proces nije bio transparentan, niti inkluzivan.
"Nalazimo se u regionu koji je mnogo prošao u posljednjih 30 godina. Stvaranje dodatnih saveza, a da se o tome ne konsultuje i ne razgovara sa zemljama u susjedstvu otvara mnoga pitanja i izaziva zabrinutost", rekao je Đurić i dodao da niz drugih zemalja takođe nisu konsultovane niti pozvane da uzmu učešće.
Direktor Međunarodnog instituta IFIMES Zijad Bećirović vidi ovo kao dio grupisavanja u regionu, započetog sporazumom Hrvatske, Albanije i Prištine u martu, što Srbija percipira kao pritisak i strateško okruženje, piše Euronews Srbija.
Bećirović upozorava da takvi savezi, isključujući Srbiju, stvaraju tenzije umjesto da jačaju prijateljstvo.
"Vidimo da dolazi do pregrupisavanja, odnosno nekih savezništava u regionu. To je započelo u mjesecu martu, kada je potpisan tzv. vojni savez između Hrvatske, Albanije i prištinskih vlasti. Na to je Srbija odgovorila intenziviranjem saradnje u okviru sporazuma o vojnoj saradnji sa Mađarskom. Tada se govorilo da će možda tom savezu da se pridruži Bugarska i Crna Gora. Crna Gora je to demantovala. Bugarska još uvijek nije rekla da se neće pridružiti tom savezu. I poslije toga dolazi do potpisivanja sporazuma između Slovenije i Hrvatske", rekao je Bećirović.
On dodaje da bilo kakvo pregrupisavanje koje isključuje nekoga stvara prijetnje, posebno jer Srbija to vidi kao strateško okruženje, uprkos postojećim savezima poput NATO.
"Mislim da bilo kakvo pregrupisavanje, odnosno formiranje vojnih saveza, ukoliko isključuje nekoga, od tih saveza, stvara potencijalnu prijetnju. Pogotovo Srbija to doživljava na takav način ili je okružena državama članicama NATO i ona to zove strateškim okruženjem. Iako zvanično to nisu prijetnje upućene nikome, ipak se u većini srpske javnosti to percipira kao prijetnja koja je upućena samo Srbiji", kaže on.
Bećirović naglašava da treba ulagati u prijateljstvo umjesto u vojne saveze, posebno jer postoje sporazumi sa NATO-om.
"Mislim da treba više ulagati u prijateljstvo, a ne u vojne saveze. Pogotovo što postoji jedan vojni savez u kojem su i Srbija, i Hrvatska, NATO. Tako da jednostavno treba raditi na unapređenju odnosa i razvijati već postojeće sporazume. A Srbija ima odlične odnose i sa NATO preko Partnerstva za mir, ali i saradnju sa NATO u okviru KFOR-a, jer KFOR štiti, garantuje mir, posebno opstanak srpske zajednice na Kosovu*, ali je to poprilično nepovoljno okruženje za samu Srbiju", rekao je Bećirović.
"Hrvatska ima ambicije da bi na neki način zagospodarila samim regionom"
Zijad Bećirović objašnjava da Srbija odgovara naoružavanjem i jačanjem vojske, vidići saveze kao pritisak na nju u delikatnom vremenu.
"Ona uzvraća politikom odvraćanja, naoružavanjem, jačanjem vojnih efektiva. Ukoliko želi da sačuva postojeći položaj, a to je neutralni vojni status, koji se svakim ovakvim savezom smatra jednim oblikom pritiska na Srbiju, pogotovo sada u jednom delikatnom vremenu, u posljednjih nekoliko mjeseci. Tako da kada pričamo o ovim krugovima, oni čak i ne skrivaju da žele da sruše predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Tu se igra manje-više otvorenih karata, ali i u pozadini je puno toga što javnost ne zna", rekao je Bećirović i dodao:
"Mislim da je najvažnije u ovom trenutku sačuvati mir i stabilnost kada je pitanje i Kosovo* i drugi dijelovi, da ne mogu se postizbornim ili predizbornim inženjeringom birati politička opcija koja će vladati, to treba da odluče građani, odnosno birači", rekao je Bećirović.
Za Bećirovića je uloga Hrvatske u očuvanju mira u BiH problematična.
"Mi moramo znati da je prema presudi Haškog suda Hrvatska osuđena da je učestvovala u udruženom zločinačkom poduhvatu u BiH, u međunarodnom oružanom sukobu. Tako da je jednostavno pitanje koliko sa tom hipotekom jedna takva zemlja, koja je članica NATO i EU, može doprinijeti miru i stabilnosti BiH", kaže on i dodaje:
"Očito je da Hrvatska ima ambicije da bi na neki način zagospodarila samim regionom, to se vidi po tome što su u Srbiju poslali, odnosno izlobirali, da Tonino Picula bude izvestilac EP za Srbiju. To je nesvatljivo, jer uvijek je bilo da izvjestilac ne može biti iz susjedne zemlje i to se poštovalo. Tako je recimo kada su Slovenci htjeli da imaju izvjestioca za Hrvatsku, kada Hrvatska nije bila članica EU, to je bilo onemogućeno i smatralo se apsolutno nemogućim da to bude", kaže on.