ADVERTISEMENT

Naučnici američke biotehnološke kompanije Colossal Biosciences planiraju da "istrijebe" prahistorijske pahiderme genetski modificirajući azijske slonove kako bi im dali osobine vunastog mamuta. Nadaju se da će se prvo mladunče roditi do kraja 2028. godine.

Ben Lamm, suosnivač i izvršni direktor Colossala, rekao je da je tim proučavao drevne genome mamuta i upoređivao ih s genomima azijskih slonova kako bi shvatio po čemu se razlikuju i da je već započeo s uređivanjem genoma ćelija.

Sada tim kaže da ima novu podršku za svoj pristup nakon što su stvorili zdrave, genetski modificirane miševe koji imaju osobine usmjerene na hladnoću, uključujući vunenu dlaku. "To ništa ne ubrzava, ali je ogromna potvrdna tačka", rekao je Lamm.

U istraživanju, koje još nije recenzirano, tim je koristio brojne tehnike za uređivanje genoma kako bi genetski modificirao oplođena jajašca miša ili modificirao embrionalne mišje matične stanice i ubrizgao ih u mišje embrije, prije nego što ih je implantirao u surogate.

Tim se fokusirao na narušavanje devet gena povezanih sa bojom, teksturom, dužinom ili uzorkom kose ili folikulima dlake. Većina ovih gena odabrana je jer se već znalo da utječu na dlaku miševa, pri čemu se očekivalo da će inducirani poremećaji proizvesti fizičke osobine slične onima viđenim kod mamuta, poput zlatne dlake.

Međutim, dva ciljana gena kod miševa pronađena su i kod mamuta, za koje se smatra da su doprinijeli stvaranju vunene dlake, a promjene koje su uveli istraživači su osmišljene kako bi geni miša učinili sličnijim mamutima.

Tim je također promijenio gen povezan s načinom na koji se masti metaboliziraju kod miševa, a pronađen je i kod mamuta, za koji sugeriraju da bi mogao igrati ulogu u adaptaciji na hladnoću.

Istraživači su uređivali različite kombinacije ovih gena, a jedna tehnika im je omogućila da naprave čak osam uređivanja u sedam različitih gena u isto vrijeme, prenosi Guardian.

Iako mnogi eksperimenti nisu rezultirali mladuncima miševa, miševi koji su rođeni imali su različite kombinacije karakterističnih tipova dlake uključujući vunenu dlaku, dugu kosu i zlatno-smeđu dlaku.. Međutim, imali su sličnu prosječnu tjelesnu masu bez obzira da li je gen koji se odnosi na metabolizam masti modificiran ili ne.

“Efikasnost uređivanja je varirala, ali mnogi pojedinci [bili su] 100 posto za sve pokušaje uređivanja”, rekla je Beth Shapiro, glavni naučni službenik Colossala.

Lamm je rekao da se tim nada da će u narednim mjesecima moći izvršiti testove ponašanja na hladnoći.

Robin Lovell-Badge, šef biologije matičnih ćelija i razvojne genetike na Institutu Francis Crick u Londonu, koji nije bio uključen u rad, pohvalio je tehničke aspekte studije.

No, rekao je da to nije otkrilo mehanizme pomoću kojih geni proizvode različite tipove dlake, te da bi nastanak mamuta bio daleko složeniji od jednostavnog mijenjanja nekoliko gena za toleranciju na hladnoću – ne samo zato što je nejasno hoće li biti potrebne genetske modifikacije kako bi se osiguralo da životinje ne samo da izgledaju kao mamuti, već i da se ponašaju kao oni.

"Moja opšta zabrinutost je da li je ovo razumna upotreba resursa, a ne trošenje novca na pokušaje sprečavanja izumiranja vrsta", rekao je Lovell-Badge, dodajući da je još jedan problem to što trenutno nema rezultata o tome jesu li modificirani miševi zaista otporni na hladnoću.

“Ipak, imamo neke slatke dlakave miševe, bez razumijevanja njihove fiziologije, ponašanja itd.,” rekao je. “Ne približava ih [istraživačima] da znaju hoće li na kraju biti u stanju dati slonu korisne osobine poput mamuta, a mi smo naučili malo biologije.”

Drugi su naglasili da rad nije uključivao uvođenje gena mamuta u miševe, već je uglavnom uključivao unošenje promjena na mišjim genima kako bi se proizveli poznati efekti na njihovu dlaku.

Dr. Tori Herridge sa Univerziteta u Sheffieldu je rekla: “Inženjering slona nalik mamutu predstavlja daleko veći izazov: stvarni broj gena koji će vjerovatno biti uključeni je daleko veći, geni su manje shvaćeni – i još uvijek ih treba identificirati – a surogat će biti životinja na kojoj se inače ne eksperimentiše.”

I dok su jedni rekli da se cilj oživljavanja mamuta približio, drugi su bili skeptičniji. “Čini se da nastanak mamuta uskoro neće biti na vidiku”, rekao je Herridge.