Temperatura na Sjevernom polu u nedjelju, 2. februara porasla je za više od 20 stepeni Celzijusa iznad prosjeka za ovo doba godine, tako što je prešla prag za topljenje leda sa apsolutnom temperaturom od -1 stepen, saopšteno je iz Službe Evropske unije za klimatske promjene "Kopernikus".
ADVERTISEMENT
Naučnici su ocijenili da je neobično blaga temperatura povezana sa sistemom niskog pritiska vazduha iznad Islanda, koji usmjerava snažan tok toplog vazduha ka Sjevernom polu, prenio je danas Guardian.
Temperatura sjeverno od Svalbarda u Norveškoj već je u subotu porasla na 18 stepeni iznad prosjeka za period od 1991. do 2020. godine, prema modelima mjerenja meteoroloških agencija u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama, sa stvarnom temperaturom blizu tačke topljenja leda, od nula stepeni.
Do nedjelje je temperaturna anomalija porasla na više od 20 stepeni Celzijusa.
"Ovo je bio veoma ekstreman događaj zimskog zagrijavanja. Vjerovatno nije najekstremniji ikada primjećen, ali je ipak na gornjoj ivici onoga što se može dogoditi na Arktiku", rekao je naučnik sa Finskog meteorološkog instituta Mika Rantanen.
Rantanen je istakao da klimatolozi procjenjuju globalne temperaturne vrijednosti kroz analizu podataka sa satelita, brodova, aviona i meteoroloških stanica, ali da je u udaljenim regionima kao što je centralni Arktik, gdje ima manje direktnih mjesta za posmatranje, bilo "teško procijeniti tačnu temperaturnu anomaliju".
"Svi modeli koje sam vidio ukazuju na temperaturnu anomaliju više od 20 stepeni Celzijusa. Rekao bih da je 20-30 stepeni Celzijusa red veličine", kazao je Rantanen.
Naučnik iz Službe Evropske unije za klimatske promjene "Kopernikus", Žulien Nikolas je ocijenio da su neobično blage temperature tokom polarne zime povezane sa sistemom niskog pritiska iznad Islanda, koji je usmjeravao snažan tok toplog vazduha ka Sjevernom polu.
Dodao je da izuzetno topla voda u sjeveroistočnom Atlantiku pojačava zagrijavanje izazvano vjetrom, koji donosi topao vazduh iz pravca Islanda.
"Ova vrsta događaja je relativno rijetka, ali nismo u mogućnosti da procijenimo njihovu učestalost bez dalje analize. Svjesni smo da se sličan događaj dogodio u februaru 2018. godine", rekao je Nikolas.
Klimatolog sa Univerziteta u Hamburgu Dirk Noc je rekao da posebnu zabrinutost izaziva temperatura koja raste iznad nule, jer otapa led, prenosi Euronews.rs.
"Očekujemo da će Arktički okean izgubiti ledeni pokrivač tokom ljeta prvi put u naredne dvije decenije. Ovo će vjerovatno biti prvi pejzaž koji nestaje zbog ljudskih aktivnosti, što još jednom pokazuje koliko smo mi ljudi postali moćni u oblikovanju lica naše planete", zaključio je Noc.