U razgovoru za Fenu Sitarski je kazao kako bi promjena vlasti u Srbiji mogla dovesti do određenih kratkoročnih političkih promjena i u Bosni i Hercegovini, a te bi manje promjene, eventualno, mogle izazvati značajnije, dugoročne promjene u našoj zemlji.

- Vidjećemo hoće li u BiH, prije svega u Republici Srpskoj, doći do nekog preslagivanja političkih snaga, što mislim da se neće nužno dogoditi. Ono što je važno je da iz Srbije sada stiže poruka da nijedna vlast nije vječna, iako u Republici Srpskoj imamo vlast koja u kontinuitetu vlada 24 godine. Mislim da nije zgoreg da i oni sada dobiju jedan primjer situacije u kojoj se jasno vidi što se dogodi kada se vlast opusti, kao što se opustio Vučić, kao što se svojevremeno bio opustio i Milošević - ocijenio je Sitarski.

Pobjeda "studenata" nije iznenađenje

On ističe da pobjeda „studenata“ u Srbiji nije neki globalno značajan događaj, ali da će se zasigurno odraziti na države regije.

- Nadam se da će se obistiniti moje nade, da Srbija prestane biti konstantni izvor problema. Jer bilo koji režim u kome je vlast u rukama jedne stranke, jedne osobe, makar retorika bila pomirljiva ili proevropska, jednostavno nije zdravo stanje. Takva zemlja prije ili kasnije postane izvoznik problema - smatra Sitarski.

Sama pobjeda Studentske liste za Sitarskog nije iznenađenje, ali jeste razlika između dviju strana (Studentska lista 51,71 posto, SNS 39.58 posto) koja je uticala da lider SNS-a Aleksandar Vučić prizna poraz samo 90 minuta nakon zatvaranja birališta.

- Izgleda da je konačna prednost Studentske liste nad Vučićevom listom bila tolika je da je to demotiviralo bilo kakav pokušaj osporavanja rezultata ili možda njihove postizborne promjene. Tako da je situacija tu poprilično čista.

U iščekivanju kompletiranja rezultata i formiranja vlasti, Sitarski upozorava na činjenicu da se Srbija u proteklih 14 godina vladavine Vučićevog SNS-a odviknula od višestranačkog pluralizma.

- Srbija je demokratiju, takođe s teškom mukom, izborila prije nekih četvrt vijeka, a onda, kao da su se političke snage sklone evropeizaciji zemlje i uopšte demokratizaciji političkog života opustile, kao da su ostavile neki prazan prostor - ocijenio je.

Promjena vlasti 2012. godine, po njegovim riječima, sama po sebi nije bila loše, ali to nije bila obična smjena, već „praktički povratak u nekakvo stanje iz doba Miloševića, samo bez ratova i sankcija“, smatra Sitarski.

- Ja se nadam da će Srbija sljedećih godina postati jedna prosječna evropska zemlja u kojoj će, u nekim relativno razumnim periodima, dolaziti do smjene vlasti, do smjene koje neće biti dramatične, nego da će to biti jedno prirodno, redovno stanje, kao u skoro svim evropskim zemljama - istaknuo je.

Smjenjivost vlasti

Sitarski je podsjetio na sličan primjer smjene vlasti u Crnoj Gori.

- Crna Gora je 2020. godine doživjela smjenu vlasti, takođe jednog visoko personalizovanog režima, možda čak i na granici autoritarnosti. Režima koji se takođe uljuljkao u toj iluziji nesmjenjivosti, a evo šest godina kasnije i Srbija je pošla za tim primjerom.

Naglasio je da postoji mogućnost da ostale zemlje u susjedstvu sada krenu u smjeru Srbije, ali smatra da bi se za takav rasplet situacije moralo dogoditi to da "cijela regija uđe u stanje u kojem bi postalo jasno da ovakve smjene nisu nikakvo čudo".

Takve bi političke smjene vlasti, ističe Sitarski, trebale prerasti u redovan događaj.