Izborni rezultat u Srbiji za jedne je bio iznenađenje, za druge očekivan rasplet dvogodišnjeg političkog nezadovoljstva. Međutim, ono što je posebno obilježilo kampanju jeste način na koji je studentski pokret uspio da od protesta i građanskog nezadovoljstva izgradi širu političku inicijativu.

Dakić smatra da je ključ uspjeha bila drugačija komunikacija sa biračima. Dok je lista okupljena oko Aleksandra Vučića kampanju zasnivala na predstavljanju ekonomskih rezultata, infrastrukture i političke stabilnosti, studentska lista okrenula se društvenim mrežama, neposrednom kontaktu sa građanima i komunikaciji na emotivnom nivou.

"Ovo je jedna briljantno izvršena politička mobilizacija glasačkog tijela unutrašnjosti Srbije“, ocijenio je Dakić.

Prema njegovim riječima, studentski pokret uspio je da probudi i dio biračkog tijela koji je ranijih godina ostajao po strani. Tema korupcije, javni nastupi, marševi i susreti sa građanima doprinijeli su stvaranju osjećaja da je politička promjena moguća.

Ipak, izborni uspjeh ne znači da je pred novom političkom snagom jednostavan zadatak. Dakić upozorava da je studentska lista izrazito heterogena i da je upravo njena širina, koja joj je omogućila da privuče birače različitih opredjeljenja, istovremeno može postati i izvor budućih podjela.

"Mana cijele te konstrukcije koja se očigledno pokazala uspješnom jeste njena ubrzana fragmentacija do koje neizbježno dolazi nakon osvajanja vlasti“, rekao je Dakić.

Osvrćući se na poraz SNS-a, Dakić je ukazao i na neriješene afere, izostanak sudskih epiloga i postupke pojedinih stranačkih funkcionera koji su, prema njegovoj ocjeni, narušavali sliku stranke. Ipak, smatra da poraz na parlamentarnim izborima ne znači i kraj političke snage SNS-a, koja ima dugogodišnju infrastrukturu i organizacione kapacitete.

Šta promjena vlasti znači za Republiku Srpsku?

Za publiku u Bosni i Hercegovini posebno je važno pitanje kako će se politički preokret u Srbiji odraziti na odnose Beograda i Banjaluke. Dok su se tokom izborne noći mogle čuti prognoze da bi pobjeda studentske liste mogla dovesti do pogoršanja tih odnosa, Dakić smatra da za takve zaključke još nema dovoljno osnova.

Podsjeća da su odnosi Srbije i Republike Srpske uređeni međunarodnim Sporazumom o specijalnim paralelnim vezama, ali i Deklaracijom Svesrpskog sabora, te da postoje i brojni drugi faktori koji povezuju Srbe s obje strane Drine.

"Ne bih očekivao da promjena vlasti dovede do neke bitnije revizije te vrste odnosa između Republike Srbije i Republike Srpske“, istakao je Dakić.

Kao važne faktore naveo je porodične i privredne veze, ali i Srpsku pravoslavnu crkvu, koju vidi kao snažan kohezioni faktor. Ipak, upozorava da će konkretnija procjena biti moguća tek kada bude poznat sastav nove Vlade Srbije i kada se vidi ko će preuzeti ključne resore.

Pred Srbijom i novi politički izazovi

Osim odnosa sa Republikom Srpskom, jedna od tema razgovora bila je i institucionalna budućnost Srbije. Dakić očekuje da nakon potvrđivanja konačnih izbornih rezultata bude formirana nova Skupština, koja bi zatim mogla da pokrene proceduru izbora mandatara za sastav nove vlade. Srbiju očekuju i vanredni predsjednički izbori.

Upravo zbog svega što slijedi, Dakić smatra da je za Srbiju najvažnije da političke promjene budu praćene institucionalnom stabilnošću, bez novih protesta, blokada i unutrašnjih sukoba.

"Nadam se na jednu stabilnu Srbiju, na državu koja je lišena ovih unutrašnjih trzavica i nemira i protesta i blokada, već na jedno društvo koje može normalno da funkcioniše“, poručio je Dakić.

Cijeli razgovor sa Draganom Dakićem, profesorom međunarodnog prava, o izbornom preokretu u Srbiji, budućnosti studentskog pokreta, novoj vlasti i odnosima u regionu pogledajte u videu.