ADVERTISEMENT

Programski direktor CeSID-a Ivo Čolović ocijenio je za Euronews Srbija da su na rezultate vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji uticali referendumska atmosfera i velika izlaznost mladih birača.

Prema trenutnoj raspodjeli mandata, po dva mandata pripala su mađarskoj koaliciji i koaliciji albanske nacionalne manjine, dok su po jedan mandat osvojile stranka Rasima Ljajića i SDA Sandžaka.

Ivo Čolović je naveo da je procijenjena izlaznost 69,3 odsto, ali da bi konačan procenat mogao da bude nešto niži kada budu uračunati podaci iz dijaspore i sa Kosova i Metohije.

Mobilizacija mladih birača

Govoreći o tome zašto su pojedine tradicionalne političke stranke ostale ispod cenzusa od tri odsto, Čolović je ocijenio da su birači koji su bili protiv dotadašnje vlasti podržali listu za koju su vjerovali da ima najveće šanse da pobijedi.

"Ispostavilo se da je na kraju izgleda ipak ovo bila referendumska atmosfera i da su prosto oni koji su bili protiv koalicije tadašnje na vlasti odlučili da podrže onu listu koja je imala najviše šansi da ostvari pobjedu“, rekao je Čolović.

On je dodao da je skup održan u četvrtak pokazao snagu studentske liste i mogao da utiče na birače koji su se još dvoumili za koga da glasaju.

Čolović je ukazao i na rezultate manjinskih lista, navodeći da su tri od četiri liste nacionalnih manjina koje su ušle u parlament bile bliske dosadašnjoj vladajućoj koaliciji. Kao posebno zanimljiv izdvojio je rezultat studentske liste u sredinama sa značajnim udjelom pripadnika nacionalnih manjina.

Prema njegovim riječima, tradicionalne bošnjačke stranke ostvarile su slabije rezultate u svojim uporištima od studentske liste, koja je, kako je ocijenio, mladim ljudima ponudila novu perspektivu.

Kao jedan od ključnih faktora izbornog rezultata izdvojio je visoku izlaznost, objašnjavajući da građani u većem broju izlaze na izbore kada procijene da svojim glasom mogu da utiču na promjene.

Istraživanja javnog mnjenja

Komentarišući razliku između pojedinih istraživanja javnog mnjenja objavljenih prije izbora i ostvarenih rezultata, Čolović je rekao da većina agencija nije uspjela da predvidi tako visoku izlaznost.

Naglasio je da CeSID nije sprovodio niti objavljivao istraživanja javnog mnjenja, a da su se rezultati anketa koje je imao prilike da vidi uglavnom kretali između blage prednosti studentske liste i prednosti koalicije okupljene oko Aleksandra Vučića.

Prema njegovoj ocjeni, na preciznost istraživanja mogu da utiču i nepovjerenje građana prema pojedinim agencijama, kao i njihova nespremnost da odgovaraju na pitanja o političkim stavovima.

"Čini mi se da je takva situacija da možda moramo da počnemo da razmišljamo i o malo drugačijim istraživačkim tehnikama, o načinu na koji možemo da priđemo građanima, kako bismo zaista saznali šta misle o političkoj situaciji“, naveo je Čolović.

Govoreći o narednim koracima nakon izbora, on je rekao da se čeka proglašenje zvaničnih rezultata, nakon čega počinju da teku rokovi za konstituisanje Narodne skupštine i formiranje nove vlade.

Prema njegovim riječima, nakon proglašenja konačnih rezultata, ukoliko ne bude žalbi ili poništavanja glasanja na pojedinim biračkim mjestima, rok za konstituisanje parlamenta iznosi 30 dana, dok je za formiranje vlade predviđeno 90 dana.

Čolović je naglasio da ti rokovi ne moraju biti iskorišteni do kraja, već da nova vladajuća koalicija može da završi taj proces i znatno brže.