Prema izvještajima, NATO razmatra upotrebu morskih dronova za zaštitu internetskih kabela koji se protežu ispod Baltičkog mora. Proučit ćemo što ova tehnologija podrazumijeva.
Nakon što su dva internetska kabela u Baltičkom moru prekinuta, NATO navodno radi na uvođenju novog oblika podvodnog nadzora kako bi ih zaštitio.
NATO-ov admiral Pierre Vandier izjavio je za Defence News da saveznici rade na trajnom načinu kako bi imali oči iznad i ispod vode za potencijalne sabotaže kabela.
Mreža bespilotnih površinskih vozila (USV) ili brodova-dronova funkcionirat će poput uličnih svjetiljki kako bi otkrili kada i gdje dolazi do podvodnog kriminala, i na površini i ispod vode, rekao je Vandier za ovaj informativni portal.
Nova strategija dolazi samo nekoliko tjedana nakon što su dva kabela u Baltičkom moru – jedan koji povezuje Litvaniju sa Švedskom, a drugi iz Finske u Njemačku – prekinuta u očiglednoj sabotaži.
Istrage švedskih i finskih vlasti još uvijek su u tijeku.
Euronews Next proučava što su brodovi-dronovi i morski dronovi, što oni rade i kakve posljedice ima NATO-ova nova autonomna flota.
Šta su brodovi-dronovi i morski dronovi?
Morski dronovi su mali, bespilotni plovila koja rade ili na površini ili ispod vode.
Andrej Zvaigzne, viši istraživač na Institutu za primijenjene računarske sisteme na Tehničkom sveučilištu u Rigi, izjavio je za Euronews Next da postoje različite vrste podvodnih dronova: oni koji se fokusiraju na nadzor, neki koji se usmjereni na identificiranje prijetnji i drugi koji se mogu programirati za uništavanje neprijateljskih kretanja.
Idealni sistem za morski nadzor izgleda i osjeća se poput kontrole zračnog prometa, rekao je Zvaigzne, gdje radari kontroliraju kako i kada zrakoplovi nadziru i potencijalno pogađaju svoje ciljeve.
"Kao i kod svakog zločina, nikada ga ne možete potpuno zaustaviti... ali naravno, to smanjuje razinu kriminala“, rekao je Zvaigzne.
"Želite razumjeti što se događa, koji se ciljevi kreću s lijeva na desno… tako da imate kontrolu nad svim situacijama“, rekao je.
Jedine zemlje i tijela poput NATO-a morat će odlučiti što žele od ovih dronova, na primjer, je li prioritet 24/7 nadzor ili dronovi koji će moći uzvratiti ako neprijateljski brod provodi sumnjive aktivnosti u tom području, rekao je Zvaigzne.
Već postoje neke tvrtke koje koriste morske dronove u Baltičkom moru, ali Zvaigzne je rekao da je teško znati koliko ih je već u funkciji.
"Nikada ne možete postići 100 posto“
Općenito, Zvaigzne je rekao da je teško komunicirati s podvodnim dronovima ako putuju na velike udaljenosti.
"Nema kontrole vremena na dronu, pa može biti odsutan pola sata ili dva sata“, rekao je Zvaigzne.
Baltičko more također ima „lošu vidljivost“ zbog različitih „vodnih slojeva“, prema Zvaigzneu, što otežava praćenje događanja, ali neki dronovi to zaobilaze korištenjem sonara.
Čak i s robusnim sustavom, može biti teško za NATO ili baltičke države razlikovati slučajan udarac u podvodne kabele i namjernu sabotažu.
"Kao i kod svakog zločina, nikada ga ne možete potpuno zaustaviti… ali naravno, to smanjuje razinu kriminala“, rekao je.
"Sljedeće pitanje je kako reagirati“
Do sada je koordinirani odgovor pod morem na bilo koju sabotažu ispod mora ograničen, prema Olevsu Nikersu, predsjedniku Baltičke sigurnosne zaklade.
Postoje povremene kontrole koje provode podvodni dronovi u Baltičkom moru, ali nema koordinacije među pojedinim državama, NATO-om i telekomunikacijskim operaterima o tome gdje i kada su dronovi potrebni, dodao je Zvaigzne.
Sve baltičke zemlje osim Rusije sada su članice NATO-a zbog nedavne članstva Švedske i Finske, što je Baltičko more preimenovalo u "NATO jezero“.
Prema Zvaigzneu i Nikersu, ono što je potrebno je da sve baltičke države donesu zakonodavstvo kako bi olakšale nadzor podvodnih kabela i odlučile o pravnim posljedicama ako se otkrije sabotaža.
"Recimo da se stvarno događa zločin… sljedeće pitanje je kako reagirati“, rekao je Nikers. „Koji bi bili ti algoritmi za koherentnu i koordiniranu reakciju?“
Euronews Next kontaktirao je NATO kako bi potvrdio izvještaje o morskim dronovima, no nije primio neposredan odgovor.
NATO nam je ranije rekao u izjavi da je raspravljao o dijeljenju informacija i načinima za odvraćanje i obranu od prijetnji podvodnoj infrastrukturi s radnom skupinom za podvodnu kritičnu infrastrukturu.