ADVERTISEMENT

Euronews BiH prati samit u Londonu, a kako javlja naš Boris Gagić teme bi između ostalog trebalo da budu unapređenje sigurnosti i stabilnosti i ekonomske saradnje Velike Britanije i Zapadnog Balkana.

Na stolu će se naći i pitanje ilegelanih migracija, te kako su u Vladi Ujedinjenog Kraljevstva naveli, ruskog malignog uticaja u regiji.

Organizator samita (i pokretač Berlinskog procesa) je i Njemačka čiji premijer Friedrich Merz takođe stiže na samit. Očekuje se da će poslati poruku kako je za Njemačku važno pitanje zapadnog Balkana iako je ta zemlja ukinula poziciju specijalnog predstavnika za našu regiju koju Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje ima.

Posljednjih mjesec dana bi se za zemlje Zapadnog Balkana moglo nazvati "mjesec nade za proširenje", a sve je počelo na Draču na sastanku procesa Brdo-Brioni. Nakon toga uslijedila je posjeta Ursula vod der Leyen zemljama regije, a svakoj državi je dala domaći zadatak - BiH da menuje glavnog pregovarača sa EU; od Srbije se traži unapređenje izbornog zakonodavstva i vladavine parava, a Crne Gore da ostane fokusirana na evropski put.

Ostaje da se vidi da li će na ovom samitu biti riječi o proširenju EU i da li će se otvoriti pitanje o kojem možemo slušati ovih dana iz Brisela, a to je da EU se želi širiti, ali da nove članice ne bi imale potpuno pravo odlučivanja u samoj EU.

Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto, na poziv britanskog premijera Keira Starmera, učestvovat će danas na Konferenciji šefova vlada u okviru Berlinskog procesa u Londonu.

AP: Velika Britanije fokusirana na migrante

Delegacije iz Bosne i Hercegovine, Albanije, Kosova*, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije prisustvuju samitu koji se održava u okviru Berlinskog procesa, pokrenutog 2014. godine kako bi zemlje jugoistočne Evrope nastavile raditi na članstvu u Evropskoj uniji, piše AP.

Jedina zemlja zapadnog Balkana koja je do sada pristupila EU je Hrvatska, koja je postala članica 2013. godine. Napredak ostalih je usporen, a zemlje se nalaze u različitim fazama procesa, dok su posljednjih godina tenzije između Srbije i Kosova dodatno eskalirale.

Otvorenost EU za prijem novih članica porasla je nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Postoji zabrinutost da bi rat u Ukrajini i sve dublja konfrontacija Rusije sa Zapadom mogli zahvatiti regiju koja je još uvijek, kako piše AP, obilježena vlastitim sukobima. Ujedinjeno Kraljevstvo je domaćin godišnjeg samita uprkos izlasku iz EU 2020. godine. Samitu prisustvuju i predstavnici nekoliko evropskih zemalja te EU.

Vlada premijera Keira Starmera, koja pripada političkom centru-lijevo, nada se napretku u borbi protiv trgovine drogom, jačanju odbrane zemalja zapadnog Balkana od miješanja Moskve i, što je posebno važan britanski prioritet, suzbijanju ilegalnih migracija.

Kriminalne grupe su posljednjih godina prokrijumčarile stotine hiljada ljudi u EU preko zapadnog Balkana, a Britanija tvrdi da je četvrtina migranata koji dolaze u Ujedinjeno Kraljevstvo malim čamcima preko Engleskog kanala prošla kroz ovu regiju.

Britanija se nada da će nadograditi zajedničku radnu grupu s Albanijom, koja je, kroz sporazum o vraćanju migranata i lokalne projekte u područjima iz kojih migranti dolaze, pomogla da se broj albanskih migranata koji pokušavaju doći u Ujedinjeno Kraljevstvo smanji sa 12.000 u 2022. na oko 600 u 2024. godini. Britanija je također poslala službenike za provođenje zakona u regiju da rade s evropskom graničnom agencijom Frontex, te traži zemlje koje su spremne ugostiti "centre za povratak" gdje bi odbijeni tražioci azila mogli biti zadržani dok ne budu deportirani.

Lideri Albanije i Crne Gore izrazili su nevoljnost da se takvi centri nalaze na njihovom tlu.

"Što se tiče tih centara, ili kako god da se zovu, rekao sam, i ponavljam, nikada u Albaniji", izjavio je albanski premijer Edi Rama.

Premijer Crne Gore Milojko Spajić rekao je da njegova zemlja nije dio migrantskih ruta kroz Balkan jer željeznička infrastruktura nije dovoljno razvijena. Dodao je da bi možda bio spreman prihvatiti centar za povratak migranata ako bi Britanija pristala uložiti 10 milijardi eura u izgradnju željeznica.

*BiH zvanično ne priznaje nezavisnost Kosova