Na ovaj dan prije 29 godina parafiran je Dejtonski mirovni sporazum u Daytonu, američkoj državi Ohaio. Zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Parizu. Potpisali su ga Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman.
Warren Christopher tadašnji državni sekretar SAD-a rekao je: "Poslije tri nedjelje aktivnih pregovora, lideri Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske su se složili da okončaju rat u bivšoj Jugoslaviji. Važno je da shvatimo da je ovo početak mira."
Tako je i bilo. Ovaj Sporazum okončao je četvorogdišni rat na području Bosne i Hercegovine. Zemlja je ustrojena na način da se sastoji od dva entiteta Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta kao i tri konstitutivna naroda i ostali.
Warren Christopher Dayton 1995.godine (Izvor: AP/AL BEHRMAN)
Od tada do danas, on se različito tumači u oba entiteta, postao je kamen spoticanjan na političkoj sceni i uzrok brojnih političkih blokada.
U Republici Srpskoj danas je neradni dan za republičke institucije, jedince lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije.
U Federaciji BiH ovaj datum se ne obilježava kao praznik. U ovom entitietu neradni dan će biti već u ponedjeljak, 25. novembra kada se obilježava Dan državnosti BiH. Na ovaj dan 1943. godine usvojena je Rezolucija ZAVNOBIH-a.
U dva entiteta istorijske događaje, politička elita ne tumači na isti način, što je glavni uzrok zbog čega BiH skoro pa tri decenije nema zakon o državnim praznicima.
Dayton 1995.godine (Izvor: AP/JOE MARQUETTE)
Dejtonski sporazum se sastoji od 11 Aneksa, napisan je na engleskom jeziku. Aneks 4 je Ustav BiH, kojim se potvrđuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Upravo se oko Ankesa 4 kose brojna politička mišljenja. U prošlosti, zabilježeno je nekoliko pokušaja ustavne reforme ovog Sporazuma, ali su svi bili bezuspješni. Ovaj Sporazum zaustavio je rat ali je donio političko neslaganje i blokade.
Suština Dejtonskog sporazuma
''Suština sporazuma je konsocijativna demokratija koja postoji u društvima koja su heterogena odnosno u kojima postoji više religijskih ili etničkih zajednica. Najpoznatiji modeli ove demokratije su Švajcarska i Belgija, ali je i model SAD poprilično sličan jer i on daje jako široka ovlaštenja saveznim državama u odnosu na centralnu vlast,'' rekao je za Euronews.ba politički analitičar Velizar Antić.
Velizar Antić politički analitičar (Izvor: ReStart Srpska)
On podsjeća da je BiH sastavljena iz tri religijske i etničke zajednice, a da bi uopšte mogla funkcionisati kao jedna cjelina potrebno je, kako je rekao: ''da su interesi ove tri zajednice zaštićeni i da postoje garancije da neće doći do preglasavanja i urušavanja interesa bilo kog od ove tri zajednice.''
Političari kao mala djeca na fudbalskom igralištu
Ukoliko bi došlo do promjena Dejtonskog sporazuma, Antić smatra da bi taj novi sporazum 99 odsto bio isti kao i ovaj postojeći.
On smatra da Dejtonski sporazum ovakav kakav jeste ne bi trebalo dirati.
''To bi otvorilo različita gledišta u kom smjeru bi ga trebalo mijenjati. Najbolje je da u ovom trusnom području gdje još uvijek nisu zacijelile rane iz prošlog rata, ne diramo u same temelje države i da ovo što imamo razvijamo i održavamo. Suština je da naši političari nisu odrasli u jednoj demokratskoj političkoj kulturi i da ne razumiju najbolje šta znači konocijativnost, konsenzus i dogovor različitih strana. Oni se ponašaju kao mala djeca na igralištu koja smatraju da fudbalska lopta pripada samo njima i da samo oni treba da se igraju sa njom. A suština Dejtonskog sporazuma je u tome da svi moraju da se igraju sa tom loptom, ukoliko želimo da svi budu koliko toliko zadovoljni i da nastave zajedničku igru,'' zaključio je Antić.
Postoje li unutrašnji kapaciteti za reformu Ustava BiH?
O eventualnoj reformi Ustava BiH za Euronews.ba govorio je predsjednik Asocijacije "Krug 99" Adil Kulenović.
On napominje kako se unazad 29 godina pokušava reći da je potrebno izvršiti reformu Ustava BiH na principu samog Ustava.
''To znači da je Evropska konvencija iznad svakog prava, dakle, ne zakona već iznad svakog prava, pa i samog Ustava. U tom kontekstu je trebalo da dođe do transformacije Ustava u jedan moderan, demokratski Ustav. Nažalost, mi u sadašnjem stanju koje je proizveo, moraću priznati i sam Dejtonski sporazum, nemamo unutrašnje kapacitete za stvarne i bitne promjene. Bez međusobnog uticaja i zajedničke volje internacionalnih aktera koji su doprinijeli uspostavljanju Dejtonskog ustava i lokalnih političkih snaga, teško da ćemo ikada moći da izađemo iz ovog začaranog kruga. Na kraju ćemo imati stanje u kojem će nas naseliti Nepalci ili drugi Azijati i naći možda bolje rješenje na tlu Bosne i Hercegovine ali tada neće biti nas,'' smatra Kulenović.
Adil Kulenović predsjednik Asocijacije ''Klub 99'' (Izvor: Facebook)
Dejtonski sporazum donio mir ali ne i rješenje
Vrijednost Dejtonskog sporazuma je ta što je uspostavio mir ali istovremeno nije riješio osnovna pitanja, kao što su očuvanje bosanskohercegovačkog načina života, u različitosti i toleranciji između ljudi koji u njoj žive, mišljenje je predsjednika Asocijacije "Krug 99".
On ističe kako se 29 godina bilježi proces daljeg urušavanja društva ali i povećanja etničke distance između ljudi u BiH.
''To je katastrofalno za budućnost Bosne i Hercegovine ali i cijele demografske populacije. Proces raseljavanja umjesto da bude zaustavljen on je nastavljen ali samo u jendom smjeru, dakle, izvan ovih prostora. Najnovija istraživanja pokazuju da motiv za odlazak iz BiH nisu tradicionalne motiviacije kao što je bolji život i veći životni standard, nego isto tako nesigurnost i neizvjesnost kao i gubljenje vizije za stabilnost i perspektivu opstanka u Bosni i Hercegovini,''poručio je Kulenović.