ADVERTISEMENT

Zvonilo je. Čas počinje. Sveske se otvaraju, tabla ispisuje. Fokus je na usvajanju znanja. Ali koliko dugo taj fokus zaista traje?

"Nakon svakih 5-10 minuta uvijek dođe do nekog prekida, sitnih problemčića, ne možemo ih nazvati problemima, uglavnom popuštanje pažnje, okretanje, onda morate sve ispočetka. U suštini tako čas prođe", kaže Miljan Maksimović, nastavnik.

Upravo zbog pažnje učenika, u Srbiji se razmišlja o skraćivanju časova na 30 minuta. U Bosni i Hercegovini za sada nema takvih najava. Iskustva iz škola pokazuju da kraći čas sam po sebi ne garantuje bolji rezultat.

"Ako se vratimo unazad u kovid, online nastavu, tu smo skraćivali na pola sata, sad se rezultati pokazuju i nisu zadovoljavajući", ističe Edin Đedović, direktor Osnovne škole "Osman Nakaš" Sarajevo.

Trajanje časa ne bi trebalo mijenjati bez reforme čitavog obrazovnog sistema - stava su sindikati.

"Prije toga treba razmišljati o drugim nekim stvarima kao sto su smanjenje obaveznih časova, predmeta, djeca su preopterećena stvarima koje im neće u životu trebati, način na koji djecu učimo zadnjih 20 godina je nepotrebno u odnosu na potrebe djece u 21. vijeku", poručuju Saudin Sivro, predsjednik Samostalnog sindikata odgoja i obrazovanja KS.

Problem nije u dužini trajanja časa, već u načinu izvođenja nastave - poručuju roditelji.

"Ako pričamo realno, mi se nalazimo u situaciji da naše škole nemaju dovoljan broj edukovanog kadra koji će kvalitetno prenijeti znanje našoj djeci", smatra Lejla Beridan, član Upravnog vijeća roditelja KS.

A upravo nastavni kadar ima presudnu ulogu u temeljnom usvajanju znanja.

"Ukoliko je čas monoton cesto se izbjegavaju ti neki vizuelni trenuci, i sam kontakt sa nastavnikom. Jako je važno napomenuti da i čas sam bude zanimljiv i kvalitetan tako da djeca usvajaju na najbolji mogući način novo gradivo", kaže Alma Mahmutović Katica, psiholog.

Važnije od minuta jeste ono što se u njima nauči. Jer nije znanje znati, već je znanje znanje dati.