ADVERTISEMENT

To je jedna od ključnih odredbi nacrta Zakona o kontroli.

Uprkos činjenici da smo dio slobodnog tržišta, što prepoznaje i Ustav Federacije BiH, iz Vlade navode kako slobodno tržište kao osnovno načelo ekonomskog sistema podrazumijeva da su ekonomske aktivnosti, poput proizvodnje, distribucije i razmjene dobara i usluga, prepuštene tržišnim mehanizmima i konkurenciji, uz minimalno upletanje države.

Razlozi za intervencije

Međutim, ističu i kako Ustav Federacije BiH također omogućuje da se intervenira na tržištu kako bi se osigurao javni interes, spriječile zloupotrebe tržišnog položaja i zaštitili potrošači, što znači da slobodno tržište nije apsolutno, već može biti regulirano u određenim situacijama radi očuvanja ekonomske i socijalne ravnoteže.

Pretpostavka intervencije na tržištu je određivanje grupe proizvoda, pa je tako definirano da Vlada Federacije, na prijedlog Ministarstva, može propisati proizvode i usluge od interesa za FBiH za koje se mogu propisati privremene mjere kontrole cijena. Na prijedlog Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije, a nakon prethodno pribavljenog mišljenja Ministarstva, Vlada može propisati privremene mjere kontrole cijena za veleprodajne cijene ugljena za termoelektrane i veleprodajne cijene prirodnog plina.

Vlada FBiH, na prijedlog Ministarstva, u skladu s nacrtom zakona, može propisati privremene mjere kontrole cijena ako nastanu ili mogu nastati značajniji poremećaji na tržištu, i to u slučaju proglašenja stanja prirodne i druge nesreće, nestašice dobara nužnih za potrebe privrede i opskrbljivanja stanovništva ako je, prema objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, indeks potrošačkih cijena na malo veći od 5 posto (godišnja inflacija) te radi utvrđivanja prodajnih cijena proizvoda iz robnih rezervi, koji se koriste za intervenciju na tržištu.

Kao privremene mjere kontrole cijena može se za pojedine proizvode i usluge propisati određivanje najvišeg nivoa cijene, a tu je i mogućnost određivanja fiksne cijene, pri čemu privredni subjekti ne mogu vršiti promet po višoj ili nižoj cijeni. Također, bit će moguće i zadržavanje cijene na zatečenom nivou, vraćanje cijena na prethodni nivo, davanje saglasnosti na cijene, odnosno tarife, utvrđivanje marži u trgovini (špekulativne cijene), obavještavanje o promjeni cijena i marži, kao i obaveza redovnog ili povremenog slanja podataka o cijenama i maržama.

Dio nacrta odnosi se i na obaveze trgovaca, pa je tako definirano da privredni subjekti ne smiju narušavati propise o konkurenciji te su zabranjeni sporazumi između subjekata, odnosno izričiti i prešutni dogovori, koji imaju za cilj sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije na tržištu, a odnose se na direktno ili indirektno utvrđivanje kupovnih i prodajnih cijena ili bilo kojih drugih trgovačkih uvjeta, ograničavanje i kontrolu proizvodnje i tržišta, podjelu tržišta ili izvora opskrbe, primjenu različitih uvjeta za identične transakcije s drugim subjektima, uvjetovanje druge strane u sporazumu da prihvati dodatne obaveze koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu u vezi s predmetom sporazuma. Privredni subjekti dužni su, u skladu s posebnim propisima, na jasan, lako uočljiv i čitljiv način, istaknuti prodajnu cijenu na vidnom, a za potrošače dostupnom mjestu i pridržavati se istaknute cijene.

Isticanje cijena

Privredna društva, druge pravne i fizičke osobe, navodi se, formiraju cijene proizvoda i usluga slobodno prema uvjetima tržišta, osim za proizvode i usluge za koje je posebnim propisom utvrđen drugačiji način formiranja cijena.

Pitanje kazni definirano je kroz dva članka nacrta zakona. Prvi kaže kako će novčanom kaznom u iznosu od 6.000 KM do 30.000 KM biti kažnjena pravna osoba u slučaju da se ne pridržava propisanih privremenih mjera neposredne kontrole cijena. Za taj prekršaj odgovorna osoba bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 3.000 KM, a fizička osoba kaznom od 1.000 KM do 2.000 KM. Drugi članak nacrta navodi kako će pravna osoba biti kažnjena u iznosu od 3.000 do 30.000 KM ako se ne pridržava istaknute cijene na proizvodu, odnosno usluzi, ako u određenom roku ne dostavi obavijest o promjeni cijena i marži te ako obavijest ne sadrži propisane podatke. Odgovorna će osoba za sve navedeno biti kažnjena kaznom u iznosu od 1.000 do 2.000 KM, a trgovac - fizička osoba kaznom od 1.000 do 1.500 KM, piše Večernji list.