Bosna i Hercegovina jedina je zemlja u okruženju koja ima jedinstvenu poreznu stopu PDV koja se primjenjuje na sve proizvode, uključujući i lijekove.
Građani BiH plaćaju lijekove skuplje nego stanovnici susjednih zemalja. Prema Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, ključni razlog viših cijena u BiH leži u jedinstvenoj stopi PDV-a od 17 posto, dok u drugim državama, poput Srbije, postoje niže stope PDV-a za određene lijekove, kao i niže maloprodajne marže.
Ta porezna stopa najveća je u regionu, odnosno čak tri puta viša u odnosu na pojedine zemlje regiona (u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji porezna stopa na lijekove iznosi pet posto, u Sloveniji 9,5 posto, a u Srbiji 10 posto). Inicijativa za smanjenje stope PDV na lijekove pokrenuta je davno, a ovih dana ponovno je aktualizovana kroz zastupničko pitanje na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.
Građani često ističu da su troškovi lijekova postali veliki finansijski teret.
Inicijativa za ukidanje PDV-a
Udruženje “Misli dobro” podnijelo je prije tri godine inicijativu za izmjenu entitetskih propisa koji se odnosi na visinu maloprodajne marže na lijekove kako bi na bh. tržištu došlo do značajnog pojeftinjenja lijekova.
Inicijativa, kojoj je prethodila analiza “Realna cijena lijekova” koja je pokazala da građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regiji, davno je upućena Agenciji za lijekove BiH, Stručnom vijeću Agencije za lijekove BiH, Vijeću ministara BiH i Ministarstvu civilnih poslova BiH.
"Udruženje je vladama i nadležnim ministarstvima zdravlja uputilo inicijativu za uvođenje diferencirane marže maloprodajnih cijena lijekove. To znači da što je cijena lijeka veća marža treba biti niža. Mi predlažemo da na lijek od na primjer 130 konvertibilnih maraka i više od 130 maraka maksimalna marža apotekara bude 20 maraka", pojasnio je za Euronews BiH Uroš Vukić, projekt menadžer udruženja “Misli dobro”.
Kako je rekao predlaže se i ukidanje farmaceutskih naknada, kao i smanjenje veleprodajne marže na šest posto i da se kao referentne zemlje za računanje cijena lijeka uzmu Srbija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija, a ne kao što je sada slučaj Srbija, Hrvatska i Slovenija, gdje je životni standard veći u odnosu na Bosnu i Hercegovinu.
Uroš Vukić (Izvor: Nezavisne novine)
Regulativa koja je trenutno na snazi u Bosni i Hercegovini u isključivom je interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka i najviše na štetu građana Bosne i Hercegovine.
Mežutim, kako kaže Vukić za Euronews BiH proteklih godina nema informaciju da je bilo ikakvog pomaka što se tiče ove inicijative.
U okviru inicijative provedeno je i opsežno istraživanje o cijenama lijekova u BiH u odnosu na susjedne zemlje koje je pokazalo da od deset najprodavanijih lijekova u Bosni i Hercegovini, čak devet ih ima najvišu veleprodajnu cijenu
"Kada se na tu cijenu dodaju još i maloprodajne marže koje su u BiH najviše u odnosu na regiju, Republika Srpska 20 posto, Federacija BiH 25 posto, kao i stopa PDV-a od 17 posto, zaključujemo da su cijene lijekova u BiH najviše i to isključivo zbog regulative koja postoji, a koja se donosi na svim razinama vlasti", kazao je Vukić.
Šta kaže zakon
Broj teško oboljelih u Federaciji BiH svakodnevno raste. Raste i broj pacijenata na listi Fonda solidarnosti koji čekaju ostvariti svoje pravo na liječenje. Kako navode iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, osim svakodnevnog rasta broja oboljelih i nestašice pojedinih lijekova na svjetskom tržištu, jedan od razloga je nedostatak sredstava, a ovaj problem djelimično bi mogao biti riješen ukidanjem ili smanjenjem stope PDV na lijekove.
Naime, iz Zavoda ističu kako trošak PDV u zdravstvenom sistemu Federacije BiH dodatno finansijski opterećuje zavode zdravstvenog osiguranja, zdravstvene ustanove i građane kao krajnje korisnike zdravstvene zaštite.
Prema Zakonu o PDV, zavodi zdravstvenog osiguranja i zdravstvene ustanove obavezni su plaćati PDV po stopi od 17 posto za lijekove, ortopedska pomagala i druga medicinska sredstva koja se koriste tokom liječenja, ugradbeni materijal kod operacija u hirurškim disciplinama, medicinska sredstva i opremu koja se nabavlja u cilju liječenja. Istovremeno, zavodi i zdravstvene ustanove izuzeti su od obaveze plaćanja PDV na medicinske usluge.
Ilustracija: Pexels
"Posmatrajući period od 2006. do 2023. godine, otkad je usvojen Zakon o PDV, troškovi po osnovi PDV u zdravstvenom sistemu Federacije BiH iznosili su oko dvije milijarde KM, od čega je trošak PDV u Fondu solidarnosti Federacije BiH oko 232 miliona KM. S obzirom na ograničena sredstva kojima Federalni zavod raspolaže, trošak PDV po osnovi lijekova i potrošnog medicinskog materijala koji se finansiraju sredstvima Fonda solidarnosti Federacije BiH značajno je finansijsko opterećenje, objasnili su iz Zavoda.
Dodaju kako bi se smanjenjem odnosno ukidanjem PDV na lijekove i medicinska sredstva značajno finansijski rasteretilo zavode zdravstvenog osiguranja, ali i građane, što bi, među ostalim, doprinijelo dugoročnoj održivosti zdravstvenog sistema i unaprjeđenju kvaliteta zdravstvene zaštite građana.
Vijeće ministara BiH podržalo inicijativu
Vijeće ministara BiH je prošle godine razmotrilo inicijativu za ukidanje ili povrat PDV-a na lijekove i medicinska sredstva, te će je uputiti Upravnom odboru (UO) Uprave za indirektno oporezivanje (UNO) da razmotri provedivost i o poduzetom informira Vijeće ministara.
Zajednička inicijativa Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i Fonda zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta BiH usmjerena je na ukidanje/smanjenje PDV-a na lijekove i medicinska sredstva, odnosno na namjensko usmjeravanje sredstava od neizravnih poreza po osnovi naplaćenog PDV-a na lijekove i medicinska sredstva na račune fondova zdravstvenih osiguranja u cilju financiranja zdravstvene zaštite osiguranih osoba.
UIO podržala prijedlog
Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) je podržala prijedlog za ukidanje PDV-a na donirane lijekove.
"UIO u načelu podržava inicijativu za ukidanje PDV-a na donirane lijekove, posebno imajući u vidu kategoriju potencijalnih korisnika istih (socijalno ugrožene osobe i drugi)", naglasili su.
Međutim, kako su napomenuli, prije pokretanja procedure izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. glasnik BiH", br. 9/2005, 35/2005, 100/2008, 33/2017, 46/2023 i 80/2023) i donošenja konačne odluke o ukidanju PDV-a na donirane lijekove trebalo bi zakonski urediti oblast doniranja lijekova i utvrditi jasna pravila u domenu sigurnosti upotrebe doniranih lijekova te tačno definirati pojam "donirani lijekovi". Pritom, kako su objasnili, pod donirane lijekove ne bi trebalo da spadaju suplementi i slično.
Iz UIO su ukazali i na to da je potrebno tačno definirati ko može donirati lijekove i ko može biti primalac doniranih lijekova te u kojem periodu prije isteka eventualnog roka za upotrebu lijekova mogu biti donirani.
"Imajući u vidu navedeno, UIO smatra da je prije pokretanja procedure za izmjenu Zakona o PDV-u i donošenja konačne odluke o ukidanju PDV-a na donirane lijekove potrebno ispitati moguće posljedice doniranih lijekova po zdravlje potencijalnih primalaca, odnosno propisati sigurnosni standard za doniranje, a sve kako se ne bi postigao suprotan efekat po zdravlje korisnika doniranih lijekova", konstatirali su.
Upozorili su da bi ukidanje PDV-a na donirane lijekove moglo imati negativne finansijske posljedice.
"Eventualno ukidanje PDV-a na donirane lijekove moglo bi izazvati cijeli niz inicijativa istog ili sličnog sadržaja te u slučaju njihovog usvajanja, to bi se moglo negativno odraziti na Jedinstveni račun (s kojeg se finansijska sredstava dijele po entitetima i Brčko distriktu), a time i po cjelokupnu fiskalnu stabilnost Bosne i Hercegovine, što se svakako ne smije izgubiti iz vida prije nego se pokrene bilo kakva izmjena zakona o PDV-u", zaključili su u UIO.
Kontrola specifičnih lijekova
Predstavnici Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo i Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, predvođeni ministrom Enisom Hasanovićem i direktorom Adisom Mešićem, prošle sedmice su održali operativni sastanak na kojem su razmotrili aktuelne teme vezane za režim izdavanja lijekova.
U cilju otklanjanja dilema pacijenata i pravovremenih odgovora prema javnosti, na ovom sastanku naglašeno je da inspekcija redovno nadzire poštivanje propisa u vezi sa izdavanjem lijekova.
Također, navedeno je da u Registru lijekova za 2024. koji je dostupan javnosti, uz svaki lijek stoji uputa o tome da li se izdaje sa ili bez recepta, kao i detaljan način upotrebe.
Sa sastanka je poručeno i da je fokus na kontroli specifičnih lijekova, te da se kontrole primarno odnose na lijekove koje zahtijevaju recept, poput Lexiliuma, a ne na one kao što su Caffetin, Andol i Brufen, koji se često koriste bez recepta.
S ovog sastanka poručeno je da će Ministarstvo zdravstva KS i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove nastaviti saradnju kako bi osigurali kvalitet i dostupnost lijekova pacijentima u skladu sa zakonskom regulativom.
Bez konkretnih mjera za smanjenje ili ukidanje PDV-a, zdravlje će građani Bosne i Hercegovine i dalje skupo plaćati, suočeni s time da lijekovi sve više postaju luksuz, a ne osnovna potreba.