ADVERTISEMENT

Dok sindikati pozdravljaju povećanje kao prijeko potrebno, poslodavci, posebno u malim i srednjim poduzećima, iskazuju zabrinutost zbog mogućih negativnih učinaka na tržište rada i privredu.

U ovom kontekstu, analiza ove odluke zahtijeva uzimanje u obzir cijelog spektra ekonomskih, socijalnih i fiskalnih dimenzija.

Omjer isplaćenih plaća (Izvor: Vlada FBiH)

Ekonomija, inflacija i kupovna moć

Povećanje minimalne plaće predstavlja pokušaj da se izbalansira rastuća nesrazmjera između plaća i troškova života u FBiH, koji su se kontinuirano povećavali tokom prethodnih godina.

Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, oko 270.000 radnika u FBiH zarađuje manje od 1.000 KM, što ih stavlja u vrlo nepovoljan položaj u odnosu na rastuće cijene osnovnih životnih potreba.

Sindikati, koji su već dugo zahtijevali povećanje minimalca, pozdravljaju ovu odluku kao "prvi korak“ ka rješavanju socijalne nejednakosti, koja je postala očigledna u svim segmentima društva.

Inflacija, koja je postala glavna prijetnja kupovnoj moći, dodatno je stvorila pritiske na radničke porodice, zbog čega je povećanje minimalca smatrano nužnim.

S obzirom na to da je inflacija u FBiH bila višegodišnji problem, naročito u posljednjem razdoblju (2022-2024.), ovaj potez dolazi kao odgovor na rastuće cijene energenata, hrane i drugih osnovnih dobara.

Minimalna plaća u 2023. godini od 619 KM bila je u velikoj mjeri nedovoljna da pokrije čak ni osnovne životne potrebe, što je izazvalo pad životnog standarda radnika s najnižim primanjima.

Tako povećanje plaće na 1.000 KM postavlja osnovne uvjete za barem djelomičnu kompenzaciju rasta troškova života i očuvanje kupovne moći onih koji ovise o minimalnim primanjima.

Od početka pandemije COVID-a 2019. do kraja 2024. godine minimalna plaća u Federaciji BiH povećana je postupno za ukupno 97,84 KM (50 eura), a u Republici Srpskoj za 352, 24 KM (180 eura).

Dobit preduzeća u odnosu na rast minimalne plaće (Izvor: Vlada FBiH)

Rizik smanjenja konkurentnosti i zapošljavanja

Dok se mnogi radnici i sindikati raduju ovom pomaku, poslodavci, posebno mali i srednji poduzetnici, suočavaju se s novim izazovima.

Poslodavci tvrde da minimalna plaća od 1.000 maraka (511 eura) nije sporna, koliki problem su doprinosi u Federaciji BiH za koje kažu da su previsoki.

Naime, prema izračunima, poslodavci će uz minimalnu plaću morati platiti oko 773 KM mjesečno po radniku za socijalna osiguranja, poreze i druge obaveze.

Traže da se davanja državi smanje sa sadašnjih 42,5 posto i da se uvedu olakšice, poput povećanja ličnog odbitka, kao i odbitka za djecu, oslobađanje poslodavaca od plaćanja doprinosa kod prvog zapošljavanja i brojne druge korake koji bi prethodili povećanju minimalne zarade.

U sektoru malih i srednjih poduzeća, gdje su profitne marže često niske, ovo povećanje predstavlja značajan udarac.

Mnogi poslodavci strahuju da će biti prisiljeni smanjiti broj zaposlenih ili smanjiti plaće na razinu koja se ne osjeti toliko u troškovima poduzeća.

Takve mjere, iako nužne u kratkoročnom razdoblju, mogu dugoročno smanjiti konkurentnost domaće industrije na globalnom tržištu, posebno u sektoru proizvodnje i usluga, gdje su cijene već visoke.

Minimalna plaća (Izvor: PrtScC/Bloomberg Adria)

Poslodavci također traže odgovarajuće fiskalne olakšice kako bi kompenzirali povećane troškove, uključujući smanjenje poreza na rad, povećanje subvencija za zapošljavanje novih radnika, te smanjenje parafiskalnih nameta.

Bez takvih mjera, smanjenje broja radnih mjesta, pogotovo u industrijama s niskim profitnim maržama, moglo bi postati realnost.

U suprotnom, rastući troškovi rada mogli bi dovesti do većeg broja neregistriranih radnih odnosa ili povećanja rada "na crno“, što bi dodatno smanjilo prihode u javnim financijama i izazvalo socijalnu nestabilnost.

Poslodavci će primjenom odluke o minimalnoj plaći, kojom će biti obuhvaćeno 187.690 radnika u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, u federalni budžet ove godine uplatiti 468 miliona KM.

Nije pojašnjeno kako će se generisati dodatnih skoro 500 miliona KM vrijednosti u 2025. godini, ali su predstavljeni efekti odluke.

Uplata poslodavaca u federalni budžet (Izvor: Vlada FBiH)

Povećanje poreznih i socijalnih obveza

Jedan od ključnih ekonomskih izazova vezanih uz povećanje minimalne plaće odnosi se na fiskalne učinke na državnu blagajnu.

Iako povećanje plaće omogućava veće porezne prihode za budžet, dodatni troškovi za poslodavce mogu imati dugoročne negativne efekte na ukupne prihode od poreza, ako dođe do smanjenja broja zaposlenih ili smanjenja bruto plaća.

S obzirom na već visoke parafiskalne namete, postoji zabrinutost da bi prekomjerna fiskalna opterećenja mogla smanjiti sposobnost poslodavaca da generiraju nova radna mjesta ili održavaju postojeće.

Prema procjenama ekonomskih analitičara, povećanje minimalne plaće će povećati izdatke za socijalne doprinose za gotovo 50%, čime bi godišnji iznos po radniku mogao premašiti 3.700 KM.

Ovaj iznos predstavlja veliki izazov za poslodavce, ali i za samu državu u smislu balansiranja između socijalnih i fiskalnih potreba.

Vlada FBiH najavila je subvencije za poslodavce, poebno one u malim i srednjim poduzećima, ali važno je naglasiti da ove mjere nisu dugoročne prirode i ne bi trebale biti jedini odgovor na izazove tržišta rada.

Dugoročne ekonomske i socijalne posljedice

Povećanje minimalne plaće nije samo ekonomska mjera; ona također ima značajnu socijalnu dimenziju.

Odgovornost države prema radnicima i njihovom životnom standardu podrazumijeva kontinuirane mjere za povećanje zaposlenosti i socijalne sigurnosti.

Bez paralelnih reformi na tržištu rada, povećanje minimalne plaće može stvoriti distorzije, gdje poslodavci s većim financijskim opterećenjem možda neće biti u mogućnosti zaposliti dovoljan broj radnika na otvorenom tržištu.

Država bi trebala uložiti u modernizaciju radnih mjesta i uvođenje digitalizacije, koja bi omogućila fleksibilnije i produktivnije tržište rada.

Također, potrebno je unaprijediti zakonodavstvo kako bi se smanjile neregistrirane aktivnosti i povećala transparentnost u isplati plaća.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić je kritikovao to što poslodavci nisu isplaćivali novac radnicima po Uredbama koje je ranije donijela Vlada.

“Čast izuzecima, veliki broj poslodavaca pokazao je potpuno odsustvo želje da iskoriste mogućnost neoporezive isplate više od 400 KM mjesečno za svoje radnike. Od moguće 1,5 milijarde pomoći, koliko su poslodavci mogli isplatiti neoporezivo svojim radnicima, isplatili su 145 miliona KM što je negdje oko 9,6%.”

Provedba uredbe (Izvor: Vlada FBiH)

Potreba za širim ekonomskim reformama

Povećanje minimalne plaće u FBiH na 1.000 KM zasigurno je korak u pravom smjeru kada je riječ o poboljšanju socijalnog statusa radnika, ali samo po sebi nije dovoljno za rješavanje dubokih ekonomskih i socijalnih problema.

Ukoliko se ne implementiraju odgovarajuće fiskalne reforme, smanjenje parafiskalnih nameta i jačanje tržišta rada, ovo povećanje može imati negativne dugoročne učinke na zapošljavanje i konkurentnost domaće ekonomije.

Osim toga, ekonomisti ističu potrebu za postavljanje temelja za održiv rast kroz investicije u obrazovanje, tehnologiju i smanjenje birokratskih prepreka.

U konačnici, povećanje minimalne plaće mora biti dio šire strategije koja uključuje fiskalne, socijalne i tržišne reforme kako bi se osigurao dugoročni ekonomski rast, smanjenje siromaštva i jačanje socijalne kohezije u Bosni i Hercegovini.