ADVERTISEMENT

Iako je Evropska unija na ovaj mehanizam upozoravala godinama, domaće vlasti nisu iskoristile vrijeme za usvajanje potrebne regulative.

Račun sada stiže privredi, a najteže će biti pogođeni izvoznici električne energije.

Poklon Evropske unije za praznike biće upravo taj račun, jer se od 1. januara uvodi naplata CBAM-a. Svi koji izvoze u Evropsku uniju, a pri proizvodnji emituju CO₂, moraće da plate ovu taksu. To se odnosi na cement, željezo, aluminijum, vještačka đubriva, ali i na električnu energiju.

Najveći udar osjetiće upravo izvoznici struje.

Cijena se obračunava po toni emitovanog ugljen-dioksida i plaća se Briselu.

"Na godišnjem nivou to iznosi oko 450 miliona eura. Zbog toga bi se privreda morala preorijentisati i izvršiti pritisak na domaće vlasti da se što prije organizuje berza električne energije i uvede ETS mehanizam, kao što je to praksa u Evropi. Taj mehanizam bi omogućio da se naknada za emisije plaća u Bosni i Hercegovini, a ne Evropskoj uniji", kazao je predsjednik Komiteta međunarodnog savjeta za velike električne sisteme CIGRE Zijad Bajramović.

Novac je mogao ostati u BiH da je država reagovala na vrijeme. Uvođenjem berze električne energije i domaćeg sistema trgovine emisijama, odnosno takozvanog ETS-a, kompanije bi CO₂ plaćale u BiH, a ne Evropskoj uniji.

Razlika je jasna: CBAM puni budžet Evropske unije, dok bi ETS punio budžet Bosne i Hercegovine.

Zakon koji to omogućava usvojen je, ali samo u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine.

U Spoljnotrgovinskoj komori tvrde da firme znaju šta dolazi.

Navode da je Vanjskotrgovinska komora u posljednje tri godine održala 35 edukacija na ovu temu, uz veliki odaziv firmi, te da su kompanije svjesne budućih izazova i da su se za njih pripremale.

Ipak, postavlja se pitanje da li su zaista spremne.

"Nažalost, domaće kompanije nemaju uvijek adekvatan kadar koji može odgovoriti zahtjevima CBAM-a. Ukoliko se primjena u potpunosti pokrene od 1. januara, to bi mogao biti veliki udar na djelatnosti koje su trenutno obuhvaćene ovim mehanizmom", ističe predsjednik Privredne komore RS Goran Račić.

Negativne posljedice će se osjetiti, smatraju ekonomisti.

"Ovaj mehanizam će definitivno uticati na izvoz, jer je Evropska unija u tom pogledu prilično rigorozna. Ostaje da se vidi kako će izgledati sam početak primjene i da li će pojedini proizvodi vjerovatno poskupjeti u izvozu. Pitanje je i da li će se to odraziti na nivo cijena i ukupnu ekonomsku aktivnost u Bosni i Hercegovini", kaže ekonomista Faruk Hadžić.

Evropska unija je upozoravala godinama, ali je BiH propustila priliku. Od 2026. godine cijenu tog kašnjenja plaćaće privreda, odnosno domaće firme, a na kraju potencijalno i građani.