ADVERTISEMENT

Kakav će biti učinak današnjeg bojkota znat će se vjerojatno tek u ponedjeljak.

Građani i bojkot

Prema službenim podacima Porezne uprave FBiH vezano za prošli bojkot, 6. februara ove godine evidentiran je promet u iznosu od 205,226.808,31 KM. Promet u trgovinama na području FBiH na taj je dan iznosio 105,339.993,86 KM. U petak, 7. februara, evidentiran je promet u iznosu od 190,144.339,49 KM. Promet u trgovinama na području FBiH na taj je dan iznosio 93,549.831,65 KM. U subotu, 8. februara, promet je iznosio 73,735.142,18 KM. Promet u trgovinama tog je dana iznosio 47,738.989,66 KM. Upravo su petak i subota bili dani kada su građani bojkotirali kupovinu.

I dok se čekaju rezultati novog bojkota te se zbrajaju rezultati prošlog, u pojedinim sarajevskim pekarama od utorka su povećane cijene hljeba i pekarskih proizvoda, dok će u ostalim poskupjeti u aprilu, i to od 10 do 15 posto.

U Bijeljini će cijene u pekarama biti povećane od 20. februara do 10 posto.

Analizirajući posljednje četiri godine, hljeb je skuplji za čak 117 posto.

"Radnik koji radi 27 godina, zar nije sramota da dobije otkaz zato što su režije 1.200 KM, a njegova plata 1.500. Ovakve doprinose i režije nema ni jedna država u Evropi i Balkanu, sigurno", ističe Miftar Ljušaj, vlasnik sarajevske pekare.

"Štruca od 500 grama, koja je bila 1,70, koštati će 1,80 KM. Mislim da je to minimalno poskupljenje koje će samo nadomjestiti novonastale troškove. Ako to usporedimo s Banjalukom, štruca košta od 2,20 do 2,40 KM", kaže Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.

Iz Pokreta za zaštitu potrošača ističu da je brašno tokom pandemije bilo dvostruko skuplje, a da cijene u pekarama nisu rasle. Sada su cijene pekarskih proizvoda udvostručene iako je brašno od tada pojeftinilo.

"Cijena hljeba drastično je porasla. Prije četiri godine, 2021., kada usporedimo prosječnu platu i cijenu hljeba, od prosječne plate mogli smo kupiti 1.017 hljebova. Ove godine za prosječnu platu možemo kupiti 701 hljeb", kazao je za BHRT Admir Arnautović, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Srednja Bosna.

Dok svako u lancu ima svoju računicu, u Pokretu za zaštitu potrošača imaju prijedlog.

Izračunali su da se hljeb od kilograma u kućanstvu može proizvesti za iznos od 37 feninga do 1,17 KM, u ovisnosti o kvaliteti i količini brašna.

Građani BiH su, prema podacima kao što su prosječna i minimalna plata, znatno plićeg džepa nego stanovnici evropskih zemalja iz susjedstva i šire. No, to što su im primanja niža ne znači i da su im troškovi, odnosno cijene svakodnevnih namirnica i energenata prilagođene toj razlici.

Nerazmjeran rast

Štaviše, cijene na policama bh. trgovina te ostalih prodajnih i ugostiteljskih objekata znatno su više nego što bi se to očekivalo prema globalnim tokovima.

To najbolje pokazuje istraživanje koje je provela Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača BiH krajem 2024. s osvrtom na kretanja cijena u proteklih 10-ak godina, koje je pokazalo da su cijene hrane u BiH porasle od 100 do 400 posto iako su cijene na svjetskom tržištu u istom razdoblju porasle 20 posto.

Ombudsman za zaštitu potrošača u BiH Saša Marić je za Al Jazeeru kazao da trgovci u BiH stalno pravdaju konstantan rast cijena namirnica događanjima na globalnoj sceni, poput pandemije koronavirusa, rata u Ukrajini, rasta cijena nafte i ugljena, ali da njihova sveobuhvatna analiza, koja se odnosi na proteklih 5, 10, pa i 15 godina, pokazuje da su na globalnom tržištu cijene navedenog u odnosu na razdoblje obuhvaćeno analizom porasle 20-ak posto.

Navodi da Institucija ombudsmana podržava svaki oblik borbe potrošača za poštivanje svojih prava. Ipak, dodaje da će kratkoročni bojkot teško polučiti određene rezultate. Prema njegovu mišljenju, bilo bi bolje da potrošači dugoročnije kažnjavaju trgovce koji nerazmjerno mnogo dižu cijene tako da dugoročno kod njih, na mjesec, šest mjeseci, godinu dana, ne ostavljaju novac.