ADVERTISEMENT

U fokusu javnosti u Federaciji BiH su velike kompanije koje su u problemima: Nova željezara u Zenici, ArcelorMittal, Koksara i GIKIL Lukavac. Koliko ti ekonomski problemi utiču na mala i srednja preduzeća?

Hekić: Uticaj je direktan. Kada velike firme imaju probleme, automatski ih imaju i mala preduzeća koja rade s njima. Kako veliki sistemi ulaze u krizu, tako u probleme ulaze i mali privrednici koji su poslovno vezani za njih.

Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH pozvalo je na reindustrijalizaciju. Da li je to moguće i koliko je taj proces zahtjevan?

Hekić: Reindustrijalizacija jeste moguća, ali to je dugoročan proces. Cilj je da se ne oslanjamo samo na stare industrijske modele iz bivše države i poslijeratnog perioda, nego da razvijamo nove industrije, zelenu tranziciju i digitalizaciju. Međutim, za to su potrebne ogromne investicije, a trenutno imamo čak i pad investicija u BiH.

Šta je razlog pada investicija i odustajanja stranih kompanija?

Hekić: Ključni problem je nestabilno tržište. Investitori ne žele ulagati tamo gdje danas važe jedna pravila, a sutra druga. Nestabilnost poslovnog okruženja tjera investitore da traže sigurnija tržišta u regionu.

U kojim oblastima su mala i srednja preduzeća danas najviše zastupljena?

Hekić: Danas smo više potrošačko nego proizvodno društvo. Najveći broj malih i srednjih preduzeća vezan je za trgovinu, usluge i ugostiteljstvo. Imamo i proizvodnju, ali uglavnom manje pogone sa do 50 ili 60 zaposlenih.

Koliko kriza na Bliskom istoku i rast cijena goriva utiču na privredu u Federaciji BiH?

Hekić: Kada rastu cijene goriva i energenata, to pogađa sve sektore, a posebno proizvodnju zbog repromaterijala i transporta. Mi dosta sirovina uvozimo kako bismo proizveli gotove proizvode za izvoz, pa svaki rast troškova direktno utiče na konačne cijene.

Prošle godine upozoravali ste da će ova godina biti posebno teška za mala i srednja preduzeća. Jesu li se te prognoze ostvarile?

Hekić: Jesu. Posebno smo upozoravali da će neradna nedjelja i povećanje bruto minimalne plate za 61% dovesti do smanjenja broja zaposlenih. Od kraja 2024. do marta 2026. izgubili smo oko 10.600 radnih mjesta, što je za našu ekonomiju ogroman udar.

Koliko je neradna nedjelja uticala na sektor trgovine?

Hekić: U sektoru maloprodaje izgubljeno je oko 2.200 radnih mjesta. Istovremeno, promet se formalno povećao, ali to ne znači da je stanje bolje jer je inflacija bila znatno viša od evropskog prosjeka. Imate više prometa, ali manju zaradu i dobit zbog rasta cijena i troškova.

Da li se mijenjaju potrošačke navike građana zbog inflacije?

Hekić: Da. Građani danas najviše troše na osnovne životne namirnice i robu široke potrošnje, dok je promet u luksuznijim sektorima padao i do 20 ili 30 posto. To pokazuje da ljudi mijenjaju način trošenja novca.

Da li postoji mogućnost dogovora sa Vladom i sindikatima o izmjenama pravila za rad nedjeljom?

Hekić: Mi smo nudili više prijedloga, uključujući mogućnost da nedjeljom rade vlasnici malih trgovina i članovi njihovih porodica ili model po uzoru na Hrvatsku. Međutim, nakon početnih razgovora sve je stalo i trenutno nema konkretnih odgovora.

Koliko se vještačka inteligencija koristi u malim i srednjim preduzećima?

Hekić: Najviše se koristi u marketingu, online trgovini i digitalnim uslugama. Međutim, njena primjena je mnogo šira nego što trenutno koristimo. Problem je što mnoga preduzeća nemaju dovoljno finansijskih sredstava za ozbiljniju implementaciju novih tehnologija.

Da li radnici treba da strahuju da će im vještačka inteligencija preuzeti poslove?

Hekić: Kod nas se to neće desiti tako brzo. Čak i ako se u Evropi i na Zapadu proces ubrza, kod nas će vjerovatno proći još desetak godina prije nego što umjetna inteligencija značajnije utiče na tržište rada.