Nakon direktnog sučeljavanja delegacija Bosne i Hercegovine i Hrvatske pred Komitetom ESPOO konvencije u Ženevi, predstavnici BiH izrazili su zadovoljstvo nastupom domaće delegacije, ocijenivši da hrvatska strana nije ponudila odgovore na ključna pitanja u vezi sa planom izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Predstavnici BiH tvrde da Hrvatska nije ispoštovala obaveze iz Espoo konvencije, dok će konačan stav Komiteta uslijediti nakon dodatnog pisanog izjašnjenja Zagreba i nacrta zaključaka sekretarijata.
ADVERTISEMENT
Koordinator Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru Borislav Bojić izjavio je da Hrvatska danas nije imala odgovore na mnoštvo pitanja na koja je trebalo da odgovori kada je riječ o Espoo konvenciji, te da nije ispoštovala sve ono što ta konvencija predviđa.
Bojić je nakon sučeljavanja u Ženevi rekao da je hrvatska delegacija došla potpuno nespremna, te da im je namjera bila da “u tišini” dođu pred Komitet i od javnosti sakriju probleme vezane za izbjegavanje obaveza iz potpisanih međunarodnih dokumenata.
On je naveo da je delegacija BiH raspolagala “neoborivom argumentacijom”, te izrazio zadovoljstvo nastupom članova ekspertskog tima i francuske pravne kuće “Labord” pred Komitetom.
“Imali smo tri postavljena pitanja, koja smo obrazložili argumentovano. Hrvatska je imala 13 pitanja”, rekao je Bojić za Srnu.
Prema njegovim riječima, predsjedavajući Espoo komiteta konstatovao je da Hrvatska nije mogla odmah odgovoriti na većinu argumentacije koju je iznijela delegacija BiH, zbog čega je zatraženo dodatno pisano izjašnjenje.
“Nakon toga uslijediće određeni nacrt ili prijedlog Espoo sekretarijata koji će biti upućen nama i Hrvatskoj, a poslije toga slijedi konačan zaključak Espoo komiteta”, naveo je Bojić.
Dodao je da će tada kompletan slučaj biti detaljno razmotren u institucijama BiH.
“Veoma, veoma sam zadovoljan nastupom delegacije BiH”, rekao je Bojić.
Crnković: Dokazalo se da je Hrvatska ključne podatke prikupljala improvizacijom
Sučeljavanje BiH i Hrvatske danas u Ženevi otvorilo je pitanja kršenja međunarodnih obaveza i brojnih nelogičnosti u vezi sa Trgovskom gorom, te potvrdilo da je hrvatska strana ključne podatke za procjenu uticaja prikupljala improvizacijom, izjavio je Srni član delegacije BiH Mario Crnković iz Novog Grada.
Crnković je istakao da posebno zabrinjava izjava hrvatske delegacije o tome na koji način su pripremani podaci za teritoriju BiH u okviru predstojeće Studije uticaja na životnu sredinu.
"Reći da su podaci prikupljani putem javno dostupnih informacija, neformalnih kontakata i čak kroz dopise protivljenja nevladinih organizacija, predstavlja poražavajuće priznanje o ozbiljnosti i kredibilitetu cijelog procesa", izjavio je Crnković.
Crnković, predsjednik Udruženja "Grin tim", rekao je da je današnje sučeljavanje dvije delegacije pred Implementacionim komitetom Espoo konvencije pokazalo svu dubinu problema slučaja Trgovska gora, ali je ocijenio i da je urađen dobar posao.
Prema njegovim riječima, realno je očekivati da Implementacioni komitet prepozna kršenja Espoo konvencije. Ukazao je da ovo više nije samo pitanje BiH i Hrvatske već je test za samu Espoo konvenciju.
Ukoliko konvencija padne na slučaju Trgovska gora, Crnković je rekao da će onda padati i na mnogim drugim projektima širom Evrope, gdje će države moći ignorisati međunarodne procedure, susjedne zemlje i sigurnost građana bez ikakvih posljedica. On je istakao da se godinama ignorišu institucije BiH, zanemaruju zaštićena područja, stručna javnost i relevantni akteri s druge strane granice, a sada se praktično dobije potvrda da su ključni podaci za procjenu uticaja prikupljani improvizacijom.
"To je tragikomično, ali istovremeno i veoma opasno. Ovakav pristup direktna je posljedica izbjegavanja neophodnih istraživanja na teritoriji BiH i jasno upozorava na ozbiljne manjkavosti Studije uticaja na životnu sredinu koja bi navodno trebalo da bude objavljena krajem godine", naveo je Crnković.
Ako se ovako pripremao dokument koji treba garantovati sigurnost ljudi i životne sredine, Crnković je istakao da je onda potpuno opravdano pitanje koliko će ta studija imati stvarnu stručnu i naučnu vrijednost.
"Ženeva je još jednom čula sve ono na šta upozoravamo godinama. Slučaj Trgovska gora odavno više nije samo pitanje ekologije i radioaktivnog otpada. To je formalno politički problem između dvije države, nastao političkim odlukama iz 1997. i 1999. godine", smatra Crnković.
Bosna i Hercegovina je Hrvatsku prijavila zbog, kako navodi, kršenja Espoo i Arhuske konvencije u procesu izbora lokacije Čerkezovac na Trgovskoj gori za skladištenje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane “Krško”. Hrvatska planira da radioaktivni otpad i postojeći institucionalni otpad skladišti na lokaciji u opštini Dvor, uz samu granicu sa BiH, čemu se protive institucije i lokalne zajednice sa obje strane Une.