ADVERTISEMENT

Govoreći nakon sastanka Bukureštanske devetke (B9), Rutte je rekao da Rusija ostaje "najznačajnija i najdirektnija prijetnja" savezu zbog rata u Ukrajini.

"Ne smijemo spustiti gard. Uvijek ćemo učiniti ono što je potrebno da odbranimo svaki centimetar NATO teritorije", rekao je, ističući pojačane mjere odvraćanja i odbrane duž istočnog boka NATO-a i na dalekom sjeveru.

Rutte je rekao da savez sada treba dodatno povećati vojne sposobnosti, proizvodnju za odbranu i potrošnju uoči ovogodišnjeg samita NATO-a u Ankari.

Objašnjavajući koncept "NATO 3.0", Rutte je rekao da model predviđa "jaču Evropu u jačem NATO-u", pri čemu SAD nastavlja pružati nuklearnu i konvencionalnu podršku dok evropske članice preuzimaju veću odgovornost za konvencionalnu odbranu.

Rutte je još jednom pohvalio američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog podsticanja saveznika da povećaju izdvajanja za odbranu, nazivajući prošlogodišnji samit NATO-a u Hagu "jednim od najvećih uspjeha vanjske politike" američkog predsjednika.

Napomenuo je da neke članice NATO-a sada planiraju premašiti cilj od pet posto prije 2035. godine.

Govoreći o zabrinutosti zbog napetosti između Washingtona i nekih evropskih saveznika u vezi s američkim i izraelskim napadima na Iran, Rutte je priznao "razočaranje u Sjedinjenim Američkim Državama" zbog reakcija nekih saveznika, ali je rekao da su evropske zemlje "čule poruku".

"Zaista radimo zajedno na ovome", rekao je, ukazujući na saradnju na osiguranju Hormuškog moreuza, uključujući operacije razminiranja i prethodno pozicioniranje vojnih sredstava.

Osvrćući se na rat između Rusije i Ukrajine, naglasio je potrebu da se nastavi vojno podržavati Ukrajina dok se čekaju smisleni mirovni pregovori.

"Moram reći da je lopta očito na strani (ruskog predsjednika Vladimira) Putina. On mora sudjelovati u mirovnim pregovorima. On to još ne radi. Mora biti spreman učestvovati u mirovnim pregovorima kako bi se zaista uključio u njih", rekao je Rutte.