Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović obratio se na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, gdje je govorio o političkoj i sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, evropskom putu zemlje te, kako je naveo, izazovima koje vidi u unutrašnjim i regionalnim odnosima.
ADVERTISEMENT
U uvodu svog obraćanja, Bećirović je pozdravio predsjedavajućeg i ambasadore država članica Vijeća sigurnosti UN-a, kao i visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta, navodeći da se „iz izvještaja visokog predstavnika može uočiti da je politička i sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini kompleksna i izazovna“.
On je ocijenio da taj dokument, kako je rekao, „potvrđuje važnost kontinuirane pažnje međunarodne zajednice s ciljem zaštite mira, stabilnosti i Dejtonskog mirovnog sporazuma“.
Govoreći o evropskim integracijama, Bećirović je istakao da je BiH, prema njegovim riječima, ostvarila „značajan napredak na evropskom i evroatlantskom putu“. Podsjetio je da je Evropsko vijeće dodijelilo kandidatski status BiH 2022. godine, a 2024. donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa Evropska unija.
Također je naveo da je BiH dostavila više reformskih programa NATO-u te da je, kako je rekao, „ispunila uslove za poziv za članstvo u NATO-u“, ali je za sporiji napredak optužio „stalne opstrukcije i blokade iz entiteta Republika Srpska“.
Veliki dio obraćanja Bećirović je posvetio istorijskom kontekstu i interpretaciji ratnih dešavanja devedesetih, tvrdeći da je „Republika Bosna i Hercegovina bila žrtva agresije“ te da su nad Bošnjacima počinjeni „ratni zločini i genocid, jedini u Evropi nakon Drugog svjetskog rata“. Dodao je da „ignoriranje tih činjenica može dovesti do pogrešnih političkih odluka“, naglašavajući da je, prema njegovim riječima, riječ o presuđenim činjenicama međunarodnih sudova.
Bećirović je upozorio i na, kako je rekao, „antidejtonske politike rukovodstva Republike Srpske“, tvrdeći da su one u prethodnom periodu dovele Bosnu i Hercegovinu „na rub oružanog sukoba“. Istakao je da je najteža situacija, kako je naveo, izbjegnuta zahvaljujući institucijama države i međunarodnom djelovanju.
On je posebno naglasio ulogu visokog predstavnika, navodeći da „visoki predstavnik postoji na osnovu Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma i da je konačni tumač civilnog dijela sporazuma“. Takođe je rekao da „Dejtonski mirovni sporazum nije jelovnik da se bira šta se želi, nego se mora u cjelini poštovati“.
Kada je riječ o budućem imenovanju visokog predstavnika, Bećirović je rekao da to treba učiniti kroz uobičajene međunarodne procedure i uz očuvanje mandata te institucije.
Govoreći o regionalnim odnosima, naveo je da susjedne države, Srbija i Hrvatska, „nemaju pravo miješati se u unutrašnja pitanja BiH“, ističući da su one potpisnice Dejtonskog sporazuma i da imaju obavezu poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.
Posebno oštro je govorio o političkom rukovodstvu Republike Srpske, tvrdeći da se, kako je rekao, „zagovara uništenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i države BiH“. Takođe je kritikovao aktivnosti lobiranja u inostranstvu s ciljem, kako je naveo, promjene međunarodnog položaja BiH i podrške secesionističkim idejama.
Bećirović je upozorio i na, kako je ocijenio, „opasne etničke podjele i crtanje karata podjele BiH“, navodeći da takve ideje predstavljaju prijetnju miru. „Zagovaranje etničkih podjela nije politika, to je direktna prijetnja miru“, poručio je, pozivajući međunarodnu zajednicu da spriječi takve procese.
U završnom dijelu obraćanja, Bećirović je rekao da BiH treba nastaviti put ka EU i NATO-u, jačati institucije i provoditi presude evropskih i domaćih sudova. Naglasio je i važnost produženja mandata misije EUFOR/Althea, ocjenjujući da je njeno prisustvo važno za stabilnost.
Zaključujući govor, rekao je da BiH „ima budućnost zasnovanu na znanju, stabilnosti i evropskim vrijednostima“, te zahvalio državama članicama UN-a na dosadašnjoj podršci, uz poruku da se „mir i stabilnost moraju zajednički čuvati“.