Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija održava danas u New Yorku redovnu polugodišnju sjednicu posvećenu situaciji u Bosni i Hercegovini, na kojoj će centralna tema biti 69. izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Očekuje se da će Schmidt u svom obraćanju, koje obuhvata period od oktobra prošle godine do sredine aprila 2026, ukazati na stabilnu ali izuzetno krhku bezbjednosnu situaciju, uz oštro upozorenje na "puzajuću dekonstrukciju" državnih institucija i nastavak secesionističke retorike.
U fokusu izvještaja naći će se i blokade rada Parlamentarne skupštine, pitanje državne imovine, te pravosudni izazovi, dok će se sjednici po prvi put obratiti i Denis Bećirović u svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH u svom nastupu pred SB UN-a fokusirao se na neophodnost očuvanja suvereniteta i zaustavljanja antidržavnog djelovanja, što se u potpunosti podudara sa Schmidtovim zaključcima.
Paralelno sa Schmidtovim dokumentom, vlasti Republike Srpske uputile su svoj izvještaj u kojem ponovo osporavaju legitimitet visokog predstavnika i kritikuju upotrebu bonskih ovlaštenja, što najavljuje još jednu duboku diplomatsku polarizaciju unutar samog Savjeta bezbjednosti, posebno u svjetlu očekivanih oprečnih stavova stalnih članica poput SAD-a, Rusije i Kine.
Ključne tačke Schmidtovog izvještaja:
Pravosudni sistem i pritisci: Poseban fokus je na neizvršavanju odluka Ustavnog suda BiH i pokušajima podrivanja autoriteta Tužilaštva i Suda BiH. Izvještaj tretira i pitanje izmjena Izbornog zakona, naglašavajući važnost očuvanja integriteta izbornog procesa putem tehničkih unapređenja.
Državna imovina: Schmidt ističe da je pitanje državne imovine i dalje ključna tačka sporenja. On zagovara rješenje na nivou Parlamentarne skupštine BiH, ali upozorava da su jednostrani akti entiteta o prisvajanju imovine pravno ništavni i štetni za ekonomski razvoj.
Sloboda medija i civilnog društva: U izvještaju se izražava zabrinutost zbog zakonskih rješenja u RS (poput kriminalizacije klevete i zakona o "stranim agentima"), što se ocjenjuje kao pokušaj sužavanja prostora za nezavisno novinarstvo i opoziciono djelovanje.
Evroatlantski put i reforme: Iako pozdravlja otvaranje pregovora sa EU, Schmidt naglašava da proces reformi stagnira zbog političkih blokada. On podsjeća da su funkcionalne institucije i vladavina prava preduslovi koje BiH mora ispuniti bez prečica.
Bezbjednosna situacija: Iako se situacija ocjenjuje kao mirna, ističe se potreba za pojačanim oprezom i nastavkom prisustva misije ALTHEA (EUFOR) kao ključnog faktora odvraćanja.
Reakcije iz RS
Zvaničnici Republike Srpske unaprijed su odbacili Schmidtov izvještaj kao „lažan i nelegitiman“.
Ponovljen je stav da Schmidt nije imenovan u skladu sa procedurama Savjeta bezbjednosti UN-a (nedostatak rezolucije o potvrđivanju), te da on nema pravo da podnosi izvještaje niti da nameće odluke.
Vlada RS je poslala svoj, 31. po redu, izvještaj Savjetu bezbjednosti u kojem se navodi da je Republika Srpska posvećena Dejtonskom sporazumu, ali da su intervencije visokog predstavnika te koje destabilizuju BiH.
Schmidt se optužuje da u svom izvještaju „demonizuje“ samo jednu stranu, dok ignoriše, kako kažu, bošnjački unitarizam.