U Sarajevu su predstavljeni novi detalji o projektu Južne interkonekcije, uključujući ulogu američkog investitora AAFS, pitanje državne imovine i buduću cijenu gasa. Federalne vlasti najavljuju ubrzano usvajanje zakona i početak realizacije projekta, uz poruku da bi ova investicija mogla biti prekretnica za energetsku sigurnost i razvoj gasne infrastrukture u Bosni i Hercegovini.
U Sarajevu je održana press konferencija na kojoj su predstavljene nove informacije o Južnoj interkonekciji. Ranije je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila i uputila Parlamentu FBiH Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", uz prijedlog da se razmatra i usvoji po hitnom postupku.
Ministar energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića je podsjetio da je zakon prvi put razmatran još 2021. godine, ali da tada nije dobio podršku u Domu naroda. Iako je konačno usvojen u oba doma Parlamenta BiH početkom 2025. godine, njegova implementacija je izostala zbog nedostatka političke volje. Preokret je, kako je naveo, nastupio nakon što je američka kompanija dostavila pismo namjere i ponudu, iskazavši interes ne samo za izgradnju gasovoda već i gasnih elektrana. Vlada Federacije BiH je 14. januara usvojila informaciju o ovoj ponudi, a izmjene zakona sada predviđaju i direktno definisanje investitora, što predstavlja novinu u zakonodavstvu. U novi zakon upisana je američka kompanija AAFS koja će investirati u gasovod ako zakon zaživi.
"Ono što predstoji jeste održavanje sjednica oba doba parlamenta FBiH i ovaj zakon će biti na dnevnom redu i dalje slijedi zaključivanje ugovora između FBiH i investitora AAFS. U ugovor će biti uključen veći broj pravnika i advokata da nam pomognu da zaštite interese i jednih i drugih i za to smo dali 30 dana od dana stupanja zakona na snagu", rekao je.
Lakić je istakao da je cilj ubrzati realizaciju projekta, posebno u kontekstu odluke Evropske unije da od 1. januara 2028. godine prekine uvoz ruskog gasa. Novi model bi, prema njegovim riječima, mogao poslužiti kao primjer za buduće infrastrukturne projekte.
"Imamo ogromnu zahvalnost da je američki investitor iskazao interes, ali moramo zaštititi interese i jedne i druge strane. Ovim zakonom smo dobili mnogo kraću proceduru implementacije ovog projekta. BH gas (koji je ranije bio u zakonu) bi imao obavezu provoditi proceduru javnih nabavki, imali bismo upitnik kako obezbijediti sredstva, a usmjerila nas i odluka EU da se ne smije od 2028. godine koristiti ruski gas", kazao je. Podsjećamo, u BiH trenutno stiže gas na osnovu ugovora sa ruskim Gaspromom preko postojećeg gasovoda iz Srbije.
Istakao je da će ovo biti novina u zakonima u FBiH. Ali ako ovo prođe i krene se u realizaciju, ovo će biti primjer prema kojem će se kreirati naredne zakone. Naveo je da svi su imali bojazan kako će ovo funkcionisati, ali iz ovoga su naučili "da se moramo prilagođavati prema interesima FBiH."
"Premijer FBiH Nermin Nikšić uputio je 26. marta zakon u oba doma Parlamenta FBiH. U ovom je momentu bitan i ugovor između BiH i Hrvatske što mora ići paralelno sa usvajanjem zakona. Za njega je također upućena urgencija", naveo je Lakić.
Dozvole, državna imovina i finansiranje
Lakić je istakao da se priprema komisija u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma koja će se baviti urbanističkim dozvolama za cijelo područje gasovoda. Međutim, napomenuo je da implementacija projekta zavisi od rješavanja pitanja državne imovine koje je takođe intenzivirano, bar u političkim izjavama, prethodnih dana.
"Pitanje državne imovine još uvijek nije riješeno. Mnogo se toga dešava u ovom području, ali ako se ne riješi, ovaj projekat sigurno neće biti realizovan", pojasnio je Lakić.
Ministar je rekao da, kada govorimo o AAFS, oni su prepoznati kao investitor te da FBiH neće učestvovati u finansiranju projekta. Predviđeno je i da gradnju izvode firme sa područja BiH.
"Mislim da time dobijamo još jedan benefit. Kada govorimo o uvozu gasa, vođeni su razgovori i Energoinvest (domaća firma) će ostati uvoznik gasa jer je to firma od značaja za BiH. Ovo će biti stopostotno investicija od strane AAFS i FBiH neće finansirati ovaj projekat", tvrdi Lakić.
O cijeni gasa
Odgovarajući na pitanje da li će gas koji bude dolazio Južnom interkonekcijom biti skuplji (LNG gas) Lakić kaže da bi bez novih potrošaća koji će se priključiti, cijena ovog gasa bila astronomska.
"Smatramo da najveći potrošači treba da budu buduće gasne elektrane (navodno bi trebalo ba budu izgrađene tri nove na teritoriji FBiH), naša privreda i građani. U Kaknju imamo doveden gas, ali u Termoelektrani u Tuzli nemamo gas. Na ovaj način ćemo doći do tog dijela, a želimo ići korak dalje sa sjevernom interkonekcijom da uvežemo i drugi dio BiH", poručio je.
Projektom je, osim glavne trase južne interkonekcije, predviđena i izgradnja dodatnih gasnih odvojaka prema više gradova, uključujući Grude, Gornji i Donji Vakuf te Čapljinu, kao i novi pravac Kladanj-Tuzla.
O gasovodu u Republici Srpskoj: Nagovještaj odustanka od istočne konekcije
Lakić se osvrnuo i na najavu gradnje gasovoda u Republici Srpskoj, od Šepka do Novog Grada, preko Banjaluke, te prokomentarisao da to više nije istočna interkonekcija na kojoj je RS ranije instistirala.
"RS je imala interes u istočnoj interkonekciji iz pravca Srbije prema Banjaluci. Taj dio istočne konekcije se sada ne implementira nego se implementira dio gasovoda unutar BiH. To je nagovještaj odustanka od istočne interkonekcije. Od 1.1. 2028 nećemo imati ruskog gasa", rekao je Lakić. Smatra da će u narednom periodu biti dosta izgradnje i projekata u saradnji enetiteta. "Kroz Brčko distrikt će proći gasna konekcija od interesa za FBiH i RS. Usaglašeni su stavovi za dva entiteta", rekao je Lakić.
Interes FBiH je da nakon implementacije projekta cija gasa postane niža, tvrdi. Kazao je i da ovim projektom se povećava konkurentnost što dodatno može smanjiti cijenu. A na kraju, cijena će zavisiti od ugovora koji trenutno nije sastavljen.
Naveo je i da će sad biti dva transportera gasa, ako se implementira ovaj projekat, to su AAFS i BH Gas.
"BH Gas je krenuo u istragu izvodivosti i sjeverne interkonekcije (Posavski kanton i Brčko distrikt), kao i za zapadnu interkonekciju koja će biti povezana sa USK. Istovremeno i AAFS provodi svoje studije koje će se koristiti", rekao je Laki.
Joseph Flinn: Energetska sigurnost je prioritet SAD-a
Medijima se obratio i investitor Joseph Flynn, predstavnik američke kompanije.
"Čestitam na pobjedi protiv Italije i radujemo se što ćemo gledati BiH u Mundijalu", kazao je na početku.
Naveo je da ima dugogodišnje iskustvo u investiranju te je "od nule izgradio tri kompanije."
"Na ovu investiciju gledamo kao na stratešku investiciju ne samo u BiH, nego i generalno u industrijskom sektoru. Iz naše perspektive je ovo nešto što se posmatra kao strateška nacionalna investicija. Mislim da dolaze u pravom trenutku jer saa energetska sigurnost postaje prioritet SAD-a, ne samo za vladu, već i za investitore. Mi smo vam svojevrsni dirigent koji treba da upravlja orkestrom i koji preuzima rizik. Kroz ovaj projekat gradimo i dugoročni odnos sa FBiH bez kojeg ne bi bilo ni interesa investitora", rekao je.
Flynn je poručio da se više puta do sata otvoreno razgovarao sa različitim političkim subjektima.
"Moram se zahvatili premijeru i ministru, kao i predstavnicima američke ambasade na razgovorima kako bismo iskoristili ovu jedinstvenu priliku. Ovo nije samo značajna investicija u ovom sektoru, već će privući investitore i u druge sektore", zaključio je.