U sjeni poskupljenja nafte, raste i cijena plina na svjetskom tržištu. Kako se cijena plina formira upravo na osnovu naftnih kretanja, znači li to da bi građanima u Bosni i Hercegovini uskoro mogli stići veći računi za plin iz Rusije? Kada ističe ugovor o isporuci ruskog plina i ko će pregovarati o novom aranžmanu, i ima li Bosna i Hercegovina realnu alternativu.
ADVERTISEMENT
Krajnji potrošači za sada neće plaćati skuplji plin, kažu za Euronews iz Energoinvesta. Koliko je to "za sada", nejasno je. Ipak, je jasno da je početkom godine veleprodajna cijena plina u Federaciji povećana za skoro četiri posto,te da se suočavamo sa aktulenim poskupljenjem nafte. Svjesni toga, u Energoinvestu zaključuju: realno je očekivati poskupljenje plina u narednim mjesecima.
“U ovoj fazi mogu samo da istaknem da Energoinvest u koordinaciji s Vladom Federacije BiH i resornim ministarstvom, imajući u vidu strateški značaj ovog energenta vodi kontinuirane razgovore i poduzima sve korake kako bi se osigurala sigurnost i kontinuitet snabdijevanja”, kaže Mirza Ustamujić, direktor Energoinvesta.
Dugoročni ugovori sa ruskim Gaspromom trenutno su za BiH ključ stabilnosti, podsjećaju iz Sarajevo Gasa, pa su i cijene plina, trenutno za oko 50 - 60 posto niže nego na svjetskim berzama.
“Mi našu privredu moramo početi prilagođavati novim cijenama, koje će one biti vidjet ćemo. Ovdje je osnovni problem što mi imamo barijeru za najjeftiniju naftu, a to je ruska. Mi trpimo posljedice politike EU, koja naftu ne želi,” rekao je Nedejko Elek, direktor Sarajevo-Gasa
Upravo zbog ranije odluke EU o zabrani uvoza ruskog plina, BiH ukoliko želi pratiti europsku politiku, ima roka još dvije godine da ubrza energetsku tranziciju.
“EU nas je upozorila da od 01.01.2028, u BiH više ne bi trebao da dolazi ruski gas i zato trebamo tražiti alternative. Tako da u ovom trenutku koristimo, ali ćemo se u narednom periodu potruditi da imamo druge izvore,” pojašnjava Vedran Lakić , ministar energetike, industrije i rudarstva FBIH
Poput obnovljivih izvora energije koji su prema procjenama stručnjaka dosta sigurniji, ne ovise od globalnih kretanja cijena fosilnih goriva, ali zahtijevaju ulaganja i političku volju.
Najveći problem, trenutno prema procjenama je daljinsko grijanje Sarajeva. Projekti su započeti, ali do sada nisu realizirani.
“Postoji projekat na Butilama koji se oteže već godinama, koji bi obezbijedio daljinsko grijanje jednog dijela Sarajeva preko toplotnih pumpi i geotermala. Zašto se to oteže, oteže se zbog plinskog lobija koji ne želi da izgubi zaradu,” kaže Denis Žiško, ekspert za energiju i klimatske promjene iz Aarhus centra.
Jedno od alternativa mogao bi biti i ukapljeni, ali dosta skuplji plin. Iz Energoinvesta objašnjavaju, kako LNG tržište funkcionira drugačije od dugoročnih ugovora koje oni imaju. Cijene LNG-a su, navode, znatno osjetljivije na dnevne poremećaje i geopolitičke rizike, uključujući situaciju na Bliskom istoku i sigurnost transportnih ruta.