ADVERTISEMENT

Kada razmišljamo o najzagađenijim gradovima svijeta, na pamet nam obično padaju Delhi ili Peking, ali novi podaci otkrivaju ozbiljne probleme sa zagađenjem zraka u samom srcu Evropel, piše Guardian.

„Zimi je zagađenje česticama na Balkanu najveće u Evropi. Nivoi zagađenja česticama često su viši nego u Pekingu, a nekim danima spadaju među najviše na svijetu. Sumpor-dioksid zimi može biti i više od 30 puta veći nego što je uobičajeno u zapadnoj Evropi,", rekao je profesor Andre Prevot, sa "Paul Scherrer Instituta" (PSI) u Švajcarskoj.

Procjenjuje se da oko 3.300 ljudi godišnje prerano umre zbog zagađenja česticama u Bosni i Hercegovini.

Tim sa PSI-ja spakovao najsavremenije senzore za mjerenje zagađenja zraka u prilagođeni kombi, te tokom zime obilazio Sarajevo kružnim rutama. Svaki krug trajao je oko 90 minuta, a tim je dnevno vozio i do šest krugova.

„Jedan od najtežih dijelova studije bilo je provođenje toliko vremena u saobraćaju, vozeći uskim ulicama uzbrdo i nizbrdo. Nekih večeri zapadni dio grada bio je vidljivo prekriven smogom. U stambenim naseljima jasno su se osjećali mirisi dima drveta i uglja, a u centru grada i naleti mirisa roštilja, posebno ćevapa,“ kaže Michael Bauer sa PSI-a.

Tim je analizirao samo dio zagađenja česticama, ali je i to premašivalo dnevne smjernice Svjetske zdravstvene organizacije u 66 posto vremena, a često je bilo i više od osam puta iznad preporučenih vrijednosti.

Najzagađenija mjesta bila su stambena područja, gdje je zagađenje zraka uglavnom dolazilo od kućnog grijanja – uključujući sagorijevanje drveta, uglja i otpada – uz visoke količine kancerogenih policikličnih aromatičnih ugljikovodika.

Studija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj iz 2023. godine preporučila je izolaciju domova, centralno grijanje i toplotne pumpe, kao i inspekcije peći i informiranje javnosti. Identificirano je devet prioritetnih područja u gradu za djelovanje.

„Naši rezultati potvrđuju ta prioritetna područja. Postojeći planovi da se grijanje na čvrsta goriva u tim zonama smanji za 90 posto do 2033. godine očajnički su potrebni. Čak i nakon toga, drugi izvori zagađenja i dalje će biti značajni i ne smiju se ignorirati,“ navodi Bauer.

Stari vozni park dodatno pogoršava probleme grada. Prosječno vozilo u Sarajevu staro je 19 godina, a 10 posto vozila potječe iz perioda prije savremenih evropskih standarda izduvnih gasova. "Guardian" piše da je u Ujedinjenom Kraljevstvu, prosječan automobil 2024. godine bio star 10 godina, dok je prosječan kombi ili kamion bio star između osam i devet godina.

U PSI-u kažu da je i kuvanje u restoranima dominiralo zagađenjem česticama u centru Sarajeva.

„Kuvanje daje nezanemariv doprinos zagađenju zraka u centru grada, uglavnom zato što kućno grijanje ovdje nije toliko važno,“ tvrdu Bauer.

„Miris roštilja u centru grada bio je nevjerovatan. Nekih dana imao sam osjećaj kao da sam u sjevernoj Indiji… gotovo da ga možete osjetiti u ustima“, dodao je profesor Prevot.