Loader

Loader
Pronađite nas

Usvojen izvještaj Komisije za praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije

Pripadnici Granične policije BiH otkrili veću količinu tekstilne robe kod državljanina Srbije

    Globalna kriza mentalnog zdravlja mladih: Svako sedmo dijete pati, suicid treći uzrok smrti

    Stručni simpozij "Iz tame prema svjetlu: suvremeni pristupi agresivnosti i suicidalnosti“ (Izvor: Fena)
    Euronews.ba
    Objavljeno

    Svako sedmo dijete u svijetu ima mentalnih poteškoća, a suicid je treći razlog smrtnosti kod mladih, istaknuto je uoči stručnog simpozija pod nazivom „Iz tame prema svjetlu: suvremeni pristupi agresivnosti i suicidalnosti“, koji je održan u petak u Mostaru.

    ADVERTISEMENT

    Događaj je okupio stručnjake s ciljem jačanja svijesti o važnosti pravovremenog prepoznavanja rizičnih ponašanja, predstavljanja suvremenih smjernica te poticanja multidisciplinarne suradnje u području mentalnog zdravlja.

    Prodekan za poslovanje i razvoj Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru izv. prof. dr. sc. Antonio Sesar naglasio je kako je današnji skup posvećen suvremenim pristupima razumijevanju agresivnosti i izazovnih ponašanja, koji organiziraju njegovi kolege s Katedre za psihijatriju.


    "Danas otvaramo tabu teme u društvu – pitanje je jesu li naši sugrađani s psihičkim problemima stigmatizirani i koliko smo spremni razgovarati o tim temama. Govorit ćemo o agresivnosti, suicidalnosti, porastu vršnjačkog nasilja u školama te drugim društvenim problemima. Cilj nam je razgovarati o prevenciji, multidisciplinarnom pristupu i međusektorskoj suradnji u liječenju i prevenciji ovih bolesti, kako bismo izgradili bolje i zdravije društvo", kazao je Sesar.


    Predstojnik Klinike za psihijatriju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar primarijus doc. dr. Marko Pavlović istaknuo je kako su teme agresivnosti i suicidalnosti odabrane jer predstavljaju mentalne, ali i društvene fenomene prisutne od kada postoji ljudska civilizacija.


    "U ovo moderno doba, pogotovo posljednjih desetljeća, svjedoci smo porastu agresivnog ponašanja i suicidalnosti. Zato smo izabrali ovu temu jer smatramo da je vrlo aktualna. Pristupit ćemo joj primarno s medicinskog aspekta, no namjera nam nije samo medicinska edukacija – želimo potaknuti i društvo u cjelini da posveti više pažnje ovim tragičnim fenomenima", kazao je Pavlović.


    Dodao je kako se današnji simpoziji održava u dvije sesije.


    "Prva sesija bit će posvećena odrasloj populaciji, s naglaskom na značenje ovih mentalnih fenomena u okviru pojedinih psihijatrijskih dijagnoza, dok će druga sesija biti usmjerena na zdravlje djece i adolescenata", istaknuo je Pavlović.


    Voditeljica Odjela za dječju i adolescentsku psihijatriju i psihoterapiju Klinike za psihijatriju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar doc. dr. znanosti Martina Krešić-Ćorić istaknula je važnost simpozija i prilici razgovora o radu odjela i problemima u društvu, naglašavajući pritom globalnu krizu mentalnog zdravlja kod mladih.


    "Ono što svjedočimo u posljednje vrijeme jest da dječji i adolescentni psihijatri imaju najviše pregleda od svih ostalih psihijatara, što je na neki način zastrašujuće. Važno je da se poteškoće kod mladih prepoznaju na vrijeme i da se reagira, jer iz mog kliničkog iskustva, kada se djeca pravovremeno uključe u pomoć, oni kasnije ne postaju korisnici psihijatara u odrasloj dobi", pojasnila je ona.


    Dodala je kako je poražavajuće to što svako sedmo dijete u svijetu ima mentalnih poteškoća.


    "Suicid je treći razlog smrtnosti kod mladih. Trebamo o tome ozbiljno razmisliti i zajednički reagirati u javnom zdravstvu, a ovo je prvi i pravi način da skrenemo pozornost na ono što se doista događa", kazala je Krešić Ćorić.


    Izvanredna prof. dr. znanosti Ana Kaštelan, subspecijalistica dječje i adolescentne psihijatrije iz Kliničkog bolničkog centra Rijeka, istaknula je važnost edukacije zdravstvenih radnika i svih koji rade s djecom i adolescentima, posebno u školstvu.


    "Mislim da je edukacija prvi korak te da bismo trebali polako prebacivati fokus s liječenja na prevenciju, što će s vremenom dati rezultate. U Hrvatskoj se situacija poboljšava jer zadnjih nekoliko godina imamo sve više specijalista dječje i adolescentne psihijatrije, što je dobro, no još uvijek se suočavamo s premalim bolničkim kapacitetima. Navala je velika i cijelo društvo treba se mobilizirati kako bi se ovaj problem počeo bolje rješavati", zaključila je Kaštelan.


    Simpoziji se održao u organizaciji Medicinskog fakulteta i Klinike za psihijatriju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

    Možda će vam se svidjeti