Hidroelektrana (HE) Dabar predstavlja jedan od ključnih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini. Hidroelektrana je u opštini Berkovići, na rijeci Dabar, pritoci rijeke Trebišnjice.
HE Dabar pripada projektovanom hidroenergetskom sistemu Elektroprivrede RS (ERS) na Trebišnjici i predstavlja najvažniju hidroelektranu u okviru sistema regulacije vode i proizvodnje struje - Gornji horizonti. Gradnja je počela 2019. godine, a cilj je iskorištavanje hidroenergetskog potencijala ovog regiona.
Izgradnju hidroelektrane HE Dabar izvodi kineska kompanija "Gezhouba Group", dok domaće kompanije "Integral inženjering" i "Elnos grupa" djeluju kao podizvođači. Ukupna vrijednost projekta HE Dabar procijenjena je na oko 320 miliona evra. Direktor ERS Luka Petrović nedavno je izjavio da je ovo najveći hidroenergetski projekat u izgradnji na Zapadnom Balkanu u posljednjim decenijama.
HE Dabar je derivaciono postrojenje koje se sastoji od nekoliko ključnih elemenata, a jedan od njih je derivacioni tunel koji je sada probijen, dužine 12.140 m, prečnika 4,6 m.
Riječ je o dovodnom tunelu Nevesinje–Dabarsko polje, koji je ključni element buduće hidroelektrane. Radovi su izvođeni u tri smjene, sa oko 200 radnika, uz ugradnju 150.000 m³ betona, 5.500 m³ armature i više od pola miliona kubika iskopanog materijala.
Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske i Elektroprivreda Republike Srpske kažu da je završetak tunela rezultat strateške i finansijske podrške Vlade RS, finansirane iz sopstvenih sredstava u iznosu od oko 60 miliona evra.
Osim tunela sistem HE Dabar činiće: akumulacija Nevesinje, brana Pošćenje (visina 41 m, širina krune 5 m, kota krune 842 m n.m., zapremina 61,8 miliona m³), vodostan, cjevovod pod pritiskom (900 m, prečnik 3,7 m), mašinska zgrada sa tri turbine tipa Fransis, kanal kroz Dabarsko polje (6.360 m, trapezni poprečni presjek), nasipi Grebak i Vranjača
HE Dabar ima instalisanu snagu 159,15 MW i očekivanu godišnju proizvodnju 251,80 GWh, uz proticaj 55 m³/s - navodi se na sajtu ERS. Prema planu, HE Dabar bi trebalo da bude završena do 2027. godine, kada se očekuje da će početi komercijalna proizvodnja električne energije.
Tada će značajno doprinijeti energetskoj stabilnosti Republike Srpske i BiH.
Sistem akumulacije i regulacije vode, kažu u ERS, takođe može pomoći u kontroli poplava i stabilizaciji vodosnabdijevanja.
Istovremeno, ekološke organizacije upozoravaju na ugrožavanje rijeka i biodiverziteta zbog ovog projekta, a strahuju od promjena pejzaža i uticaja na tradicionalne aktivnosti poput ribolova i poljoprivrede. Pojedini stručnjaci takođe napominju da dugoročna održivost i finansijski aspekti projekta nisu dovoljno transparentni.