Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja nije ispunila reformsku agendu u okviru Plana rasta EU, čime se ozbiljno dovodi u pitanje njena sposobnost da iskoristi sredstva predviđena ovim programom.
ADVERTISEMENT
Član tima koji radi na Planu rasta i doktor ekonomskih nauka Ranko Markuš za Euronews ističe da proces i dalje traje te da je ključno da BiH pokaže volju za ispunjavanje uvjeta.
"Plan rasta nije propao, pregovori su i dalje u toku“, kazao je Markuš.
Ključni problem i dalje leži u izostanku političkog konsenzusa, posebno u vezi s imenovanjem sudija Ustavnog suda BiH i provođenjem njegovih odluka na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
Da bi dobile sva sredstva iz ovog paketa, Europska komisija pooštrila je mjere. To znači da će države regije svoje reformske agende morati sprovesti do kraja 2027. godine.
Ova informacija pojavila se nekoliko dana nakon što je iz ove institucije objavljeno da prve isplate iz europskog Plana rasta, prema svemu sudeći, neće biti obavljene u prvom dijelu ove godine.
“Europska komisija sada finalizira proceduralne korake, koji bi trebali omogućiti da se puštanje predfinanciranja obavi što je prije moguće 2025. godine. Prva redovna plaćanja se očekuju između drugog i trećeg tromjesečja 2025." ranije su saopćili iz EK.
Kašnjenja i političke opstrukcije
Ipak, dok druge zemlje zapadnog Balkana napreduju u implementaciji svojih reformskih planova, BiH je jedina dostavila nepotpune dokumente.
Prema preliminarnom planu, Bosna i Hercegovina bi iz Plana rasta mogla dobiti jednu milijardu i 85 miliona eura.
Međutim, iz EK kažu da će isplatiti sredstva tek nakon sprovođenja reformi.
Zoran Zeljko, direktor Direkcije za ekonomsko planiranje, potvrdio je za Euronews da "nisu zabilježene nikakve promjene u posljednjih mjesec dana, a reformska agenda ostala je nepotpuna“.
Iz EK ranije su ponovili, "Što kasnije BiH podnese svoju reformsku agendu, to će imati manje vremena za sprovođenje reformi“, poručili su iz EK, naglašavajući da prve isplate iz Plana rasta neće biti obavljene u prvom dijelu ove godine.
Prema dokumentu Plana rasta, Albanija, Kosovo*, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija dobile su detaljno definirane financijske alokacije i rasporede isplate od 2024. do 2027., uključujući zajmove iz riznice, zajmove i bespovratna sredstva iz Investicijskog okvira za zapadni Balkan.
Albanija ima predviđeno ukupno 922 miliona eura, Kosovo* 883 miliona eura, Crna Gora 383 miliona eura, Sjeverna Makedonija 750 miliona eura, a Srbija čak 1,6 milijardi eura, s rasporedom isplata u više rata, počevši od decembra 2024.
Ove zemlje koriste sredstva za ključne reforme, čime unaprjeđuju svoje izglede za integraciju u Europsku uniju.
Šta se traži
Jedan od glavnih zahtjeva Brisela i političkih stranaka iz Federacije BiH, je da Republika Srpska imenuje dvojicu sudija Ustavnog suda BiH iz tog entiteta i da se obaveže na provođenje odluka ovog suda na cijeloj teritoriji BiH.
Međutim, vlasti RS odbijaju to učiniti dok se ne donese novi zakon o Ustavnom sudu kojim bi se predvidjela zamjena troje stranih sudija domaćim kadrom.
Također, zahtijevaju da sud donosi odluke samo ako najmanje jedan sudija iz RS glasa za njih, što stranke iz Federacije BiH ne prihvataju. Dodatno, prijedlog iz RS da entitetske vlasti imaju pravo veta na odluke Konkurencijskog vijeća BiH također nailazi na otpor.
Gubitak sredstava za ključne projekte
Bosna i Hercegovina je kroz Plan rasta EU kandidirala infrastrukturne, energetske i digitalizacijske projekte ukupne vrijednosti veće od milijardu eura.
Među njima su izgradnja tunela Prenj, dijelova autoputa na koridoru Vc, revitalizacija hidroelektrana te projekti gasne interkonekcije s Hrvatskom.
Trećina sredstava trebala bi biti sufinansirana iz europskih fondova, dok bi ostatak bio pokriven povoljnim kreditima.
Međutim, zbog političkih blokada i kašnjenja u dostavljanju reformske agende, BiH ostaje bez druge tranše sredstava, čime se dovodi u pitanje realizacija ovih strateških projekata.
Europska komisija je prema pisanju RSE, jasno poručila da će zemlje regije morati provesti svoje reforme do kraja 2027. godine kako bi osigurale sva sredstva iz Plana rasta.
No, s obzirom na trenutnu političku situaciju u BiH, neizvjesno je hoće li ta sredstva, ako budu dostupna, biti iskorištena u punom kapacitetu.