Izbori u Izraelu završeni su bez jasnog pobjednika, pokazuju izlazne ankete glavnih izraelskih televizijskih mreža. Ni premijer Benjamin Netanyahu ni njegov glavni rival Gadi Eisenkot zasad nemaju potrebnu većinu za formiranje vlade. Za većinu u Knessetu, izraelskom parlamentu koji broji 120 zastupnika, potrebno je 61 mjesto.
Prema izlaznim anketama, opozicioni blok predvođen Eisenkotom osvojio bi između 50 i 53 mandata, nešto više od Netanyahuove vladajuće koalicije, kojoj se predviđa oko 50 mjesta. Ipak, nijedan blok nema dovoljno zastupnika da bi samostalno formirao vladu.
Netanyahuov Likud trebao bi ostati najveća pojedinačna stranka u parlamentu, s između 24 i 25 mandata. Na drugom mjestu nalazi se Eisenkotova stranka Yashar, kojoj izlazne ankete triju najvećih televizijskih mreža predviđaju između 21 i 23 zastupnička mjesta.
Arapske stranke u Izraelu, prema izlaznim anketama, ostvarile su rekordan broj zastupničkih mjesta. Njihovi mandati mogli bi imati važnu ulogu u pregovorima o formiranju nove vlade, posebno ako nijedan od dva glavna politička bloka ne uspije osigurati većinu.
Konačni rezultati neće biti poznati odmah
Prvi službeni rezultati trebali bi se početi objavljivati od 22 sata po srednjoevropskom vremenu. Ipak, prebrojavanje svih glasova moglo bi potrajati nekoliko dana, a konačna raspodjela mandata mogla bi se razlikovati od one koju pokazuju izlazne ankete.
Procjenjuje se da oko 600.000 glasova pristiglih putem posebnih glasačkih listića neće biti u potpunosti prebrojano do četvrtka. Riječ je o približno 10 posto ukupnog broja glasova, a najveći dio tih listića dolazi od pripadnika izraelske vojske.
Nakon objave konačnih rezultata, izraelski predsjednik održava konsultacije s predstavnicima parlamentarnih stranaka. Zatim povjerava mandat za sastavljanje vlade političaru za kojeg procijeni da ima najveće izglede osigurati podršku parlamentarne većine.
Taj proces može potrajati nekoliko sedmica, posebno ako nijedan politički blok nema jasnu većinu. Stranke tada moraju pregovarati o mogućim koalicijama i dogovoriti zajednički program prije nego što nova vlada preuzme dužnost.
Netanyahu bi mogao ostati premijer i bez izborne pobjede
Politički zastoj mogao bi odgovarati Netanyahuu jer bi mu omogućio da ostane na čelu vlade u tehničkom mandatu dok traju pregovori o novoj koaliciji, ocjenjuje Reuters. To znači da se njegov odlazak s vlasti ne može očekivati samo na osnovu izlaznih anketa.
Netanyahu je izraelski političar s najdužim premijerskim stažem. Na vlasti je ukupno proveo oko 19 godina, a tokom tog perioda njegova nacionalistička politika postala je važan dio izraelske političke scene.
Fragmentiranost parlamenta mogla bi mu pružiti prostor za nove koalicijske pregovore. Ipak, presudno će biti može li okupiti dovoljno stranaka koje bi podržale njegov ostanak na čelu vlade.
Netanyahu kampanju zasnivao na ratu i odnosima s Trumpom
Netanyahu je tokom kampanje naglašavao svoju ulogu u vođenju zemlje tokom ratova i blisko savezništvo s aktuelnim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Trump mu je pružio političku podršku, a Sjedinjene Američke Države pridružile su se Izraelu u napadu na Iran.
Izraelski premijer u nedjelju je izjavio da je Trump spreman ponovo djelovati kako bi se „konačno“ uklonila iranska prijetnja. Pritom je tvrdio da je američki predsjednik na takav potez spreman samo pod uslovom da Netanyahu ostane na vlasti.
Eisenkot je takvu kampanju oštro kritikovao. Optužio je Netanyahua da se „oslanja na kampanju sijanja straha, laži i prijetnji“ te izrazio uvjerenje da će Trump sarađivati s bilo kojim izraelskim čelnikom kojeg građani izaberu.
Prvi izbori nakon napada Hamasa 7. oktobra
Izbori se održavaju nakon jednog od najtežih perioda u historiji Izraela od njegovog osnivanja 1948. godine. Zemlju su obilježili napad Hamasa 7. oktobra 2023. godine, izraelska vojna ofanziva u Gazi koja je uslijedila te duboke političke i društvene podjele.
Netanyahuova desničarska vlada suočila se s oštrim kritikama zbog sigurnosnih propusta koji su omogućili Hamasov napad, kao i zbog načina vođenja rata. Ti događaji postali su jedno od glavnih pitanja ovogodišnje izborne kampanje.
Za mnoge Netanyahuove protivnike ključno je pitanje političke odgovornosti za 7. oktobar 2023. godine, najsmrtonosniji dan u historiji Izraela. Izbori su zato bili i prilika da se birači izjasne o Netanyahuovom vođenju zemlje tokom posljednje tri godine.