Naučnici upozoravaju na veliku vjerovatnoću razvoja El Niña tokom ljeta na sjevernoj hemisferi, a neke prognoze ukazuju na mogućnost da bi se moglo raditi o fenomenu rekordne snage. El Niño je prirodni klimatski fenomen koji uzrokuje zagrijavanje površine centralnog i istočnog ekvatorijalnog Tihog okeana, što dovodi do globalnih promjena u vjetrovima, obrascima padavina i nestabilnim vremenskim prilikama, piše AFP.
Evropska služba za klimatske promjene Copernicus saopćila je da njena junska prognoza "dodatno povećava vjerovatnoću velikog El Niña".
"U ovoj fazi, prognoze snažno ukazuju na umjeren do jak, a moguće i veoma jak ili rekordni El Niño", izjavio je za AFP direktor službe Carlo Buontempo.
Njegova prognoza objedinjuje predviđanja devet vodećih svjetskih meteoroloških centara, uključujući one u Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji i Japanu, u jedinstvenu analizu. Oko 75 posto tih modela predviđa da bi prosječne temperature mora u ključnim zonama El Niña u Pacifiku do novembra mogle porasti za 2,5 stepeni Celzijusa ili više, što su izuzetno visoke projekcije.
Samo mjesec ranije ta vjerovatnoća iznosila je 50 posto.
"Svi modeli su od 1. maja do 1. juna praktično korigovali svoja predviđanja naviše", rekao je klimatolog Buontempo. Dodao je da srednja prognoza za novembar premašuje tri stepena Celzijusa.
Time bi znatno bila premašena granica za takozvani "super" El Niño, pa bi se ovaj događaj svrstao među najjače ikada zabilježene. Samo tri takva fenomena – 1982/83., 1997/98. i 2015/16. godine – premašila su porast od dva stepena Celzijusa od prvog velikog El Niña zabilježenog u modernoj eri 1877/78. godine.
Iz Copernicusa navode da "pojedinačni modeli nisu jednoglasni u predviđanju izuzetno snažnog događaja", ali ističu da su modeli s blažim prognozama u prošlosti često potcjenjivali stvarnu snagu El Niña.
Naučnici ističu da i stvarna mjerenja ukazuju na formiranje neuobičajeno snažnog fenomena. Temperature mora u ključnim zonama El Niña u ekvatorijalnom Pacifiku brzo rastu, a ispod površine se nakuplja ogromna masa neuobičajeno tople vode.
Snaga El Niña raste kako se tokom ljetnih mjeseci pojačava povezanost između okeana i atmosfere, što mijenja vazdušni pritisak, obrasce oblaka i vjetrove. Ta povratna sprega može umjereni El Niño pretvoriti u izuzetno snažan događaj, pojačavajući toplotu i uzrokujući haotične vremenske prilike širom svijeta.
El Niño obično dostiže vrhunac krajem godine, ali toplota iz okeana sporije prelazi u atmosferu, što znači da globalne temperature rastu tek naredne godine. Klimatolozi s kojima je razgovarao AFP smatraju da će 2027. godina vjerovatno nadmašiti 2024. kao najtopliju godinu u historiji mjerenja.
Naučnici navode da je svaki El Niño drugačiji, ali da veliki događaji često slijede poznate obrasce. To uključuje suše u dijelovima Amazona, Indonezije i Australije, poremećaje monsunskih kiša u Indiji te promjenjive padavine širom tropskih područja.
Stručnjaci naglašavaju da jači El Niño povećava vjerovatnoću ozbiljnijih posljedica, ali ih ne garantuje. Dugoročne prognoze uvijek sadrže određeni stepen neizvjesnosti, a njihova pouzdanost raste kako se približava period na koji se odnose.