ADVERTISEMENT

Do sada je katarski odgovor na izraelski napad na zgradu u glavnom gradu zemlje Dohi u utorak, 9. septembra, u kojem je ubijeno pet nižerangiranih političkih čelnika grupe Hamas i jedan lokalni policajac, bio ograničen na verbalnu osudu. Emir Katara, šeik Tamim bin Hamad Al Thani, osudio je napad Izraela i rekao da njegova zemlja smatra Izrael "odgovornim za posljedice".

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je pak izjavio da je napad bio "potpuno opravdan" s obzirom na to da je Hamas organizirao teroristički napad na Izrael 7. oktobra 2023., u kojem je ubijeno više od 1.200 ljudi i otprilike 250 ljudi uzeto za taoce. Netanyahu je također povezao napad s pucnjavom u okupiranom Istočnom Jeruzalemu, u kojoj je u ponedjeljak ubijeno šest osoba.

Sama organizacija Hamas - grupa koju Izrael, Sjedinjene Države, Europska unija i drugi smatraju terorističkom organizacijom - potvrdila je samo da je Himam al-Hayya, sin glavnog Hamasovog pregovarača Khalila al-Hayye, ubijen.

Prema izvještaju novinske agencije AFP, Khalil al-Hayya i Hamasov čelnik u inozemstvu Khaled Meshaal također su bili u zgradi koja je bila meta. AFP je izvijestio da nije uspio doći do njih.

"Napad je poziv na buđenje za cijelu regiju, u kojoj se redefiniraju granice tradicionalnih partnerstava i saveza", rekla je za DW Sanam Vakil, direktorica Programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u londonskom think tanku Chatham House.

"Zaljevske države znaju da je njihovo partnerstvo sa Sjedinjenim Državama važno i ekonomski i s aspekta sigurnosti, pa je teško zamisliti neki neposredni raskid ili prekid", dodala je.

Hugh Lovatt, istraživač u Europskom vijeću za vanjske odnose, posumnjao je da bi trenutna situacija mogla eskalirati u sukob između Katara i Izraela.

"Katar sigurno neće uzvratiti vojno", rekao je za DW. Umjesto toga, nagađa da bi Katar mogao upotrijebiti svoj državni investicijski fond za vršenje ekonomskog pritiska.

To mišljenje dijeli i Neil Quilliam, stručnjak za vanjske poslove u londonskoj konzultantskoj kompaniji Azure Strategy.

"Katar nije spreman eskalirati situaciju", rekao je za DW. "Uzvratni napad pozvao bi Izrael da odgovori s još većom silom, a Doha je trenutno duboko uzdrmana u svom povjerenju da joj SAD može pružiti zaštitu."

SAD je s jedne strane najvažniji izraelski partner i snažno ga podržava u aktuelnom ratu u Gazi, ali također je strateški saveznik i Katara. U toj zemlji je smještena najveća američka vojna baza u regiji, a osim toga ona koristi američke sisteme protuzračne odbrane.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je američkim medijima da nije "oduševljen" napadom. Također je naveo u objavi na društvenim mrežama da nije bio obaviješten o napadu na Katar unaprijed. Rekao je: "Ovo je bila odluka (izraelskog) premijera Netanyahua; to nije bila moja odluka."

"Smatram Katar snažnim saveznikom i prijateljem SAD-a i osjećam se vrlo loše zbog mjesta napada", napisao je Trump, ali je istaknuo i da smatra da je eliminacija Hamasa i dalje "vrijedan cilj."

Jesu li pregovori o Gazi ugroženi?

Napad na Dohu je prekinuo posljednju rundu pregovora o prekidu vatre u Gazi i mogućem oslobađanju talaca koje Hamas drži nakon gotovo dvije godine rata.

U prvoj reakciji je katarski premijer Mohammed bin Abdulrahman rekao da Katar neće biti obeshrabren napadom.

"Katar nije štedio napore da zaustavi ovaj rat i činit će i dalje sve što može da zaustavi ovo neprijateljstvo u Gazi", rekao je novinarima, dodajući da će njegovo posredovanje "nastaviti i ništa nas neće odvratiti od ove uloge."

Utemeljena pozicija Katara kao ključnog posrednika između Izraela i Hamasa počiva na njegovim jedinstvenim vezama s obje strane.

Međutim, kasnije u srijedu Al Thani je rekao za američku televizijsku kuću CNN da "preispituje sve" što se tiče uloge svoje zemlje u pregovorima o prekidu vatre između Hamasa i Izraela.

"Razmišljam ponovno, čak i o cijelom procesu u posljednjih nekoliko sedmica, možda je Netanyahu samo trošio naše vrijeme", rekao je.

Ko, ako ne Katar?

Prema mišljenju Quilliama, "Katar je zaista izvanredni posrednik u regiji kada je riječ o Izraelu." To se osobito razvilo nakon 2012., kada je političko vodstvo Hamasa preseljeno iz Sirije u katarsku prijestolnicu Dohu. U to vrijeme SAD je želio spriječiti Hamas da se preseli u Iran, čvrstog saveznika grupe i jasnog neprijatelja i Izraela i Sjedinjenih Država. Washington je pretpostavio da će u Dohi biti lakše nadzirati Hamas.

Za Quilliama se veze Katara s Hamasom najbolje mogu opisati kao radni odnos.

"Katar je skloniji izražavanju političkog islama u regiji", rekao je. Susjedne zemlje, poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, otvorenije su protiv islamističkih grupa.

Dodao je da je Katar također snažan kritičar Izraela, razlikujući se od drugih država u regiji (poput Bahreina ili Ujedinjenih Arapskih Emirata, koje su uspostavile diplomatske veze s Izraelom u sklopu Abrahamovih sporazuma koje su Sjedinjene Države posredovale 2020.).

Međutim, naglasio je da, iako Katar poštuje Hamas kao politički pokret otpora, nije javno podržao isključivu Hamasovu kontrolu nad Gazom. Stajalište Katara općenito je cijenjeno od strane Izraela, koji je s vremenom stekao povjerenje u katarske pregovaračke vještine.

Ipak, Katar i Izrael nisu uspostavili formalne veze, iako održavaju pragmatične odnose još od 1990-ih. Za Netanyahuovu vladu zadržavanje Katara za pregovaračkim stolom važno je jer raste pritisak unutar Izraela i izvana da se okonča rat u Gazi, pokrenut Hamasovim napadima 7. listopada 2023.

Od tada je ubijeno više od 64.500 Palestinaca prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi koje se nalazi pod kontrolom Hamasa. Ti se podaci ne mogu provjeriti ali se općenito smatraju realnima. Oko 50 talaca i dalje se nalazi u Hamasovom zatočeništvu, od kojih se vjeruje da je samo 20 živo.