Održan je prvi sastanak odbora investicijskog fonda Ukrajine i SAD-a, ključnog dijela sporazuma o resursima koji je bio u središtu razgovora administracije Donalda Trumpa s Kijevom.
ADVERTISEMENT
Sastanak, održan 3. septembra, označava početak operacija fonda osmišljenog da održi američki interes u Ukrajini i pomogne njezinu ratom pogođenu ekonomiju, piše The Kyiv Independent, prenosi Index.hr.
Ključni koraci i imenovanja
Na sastanku je odbor odobrio otvaranje bankovnih računa, imenovao administratora i investicijskog savjetnika te članove četiri odbora za nadzor, objavila je premijerka Julija Sviridenko na svom Telegram kanalu.
Sjedinjene Države imenovale su svoja tri člana uprave: ministra financija Scotta Bessenta te Connora Colemana i Roberta Stebbinsa iz Međunarodne razvojne financijske korporacije (DFC). Kijev je ranije predstavio svoje članove: Oleksija Soboleva i njegova zamjenika Jegora Perelihina iz Ministarstva gospodarstva, te državnog tajnika Ministarstva vanjskih poslova Oleksandra Karaseviča.
Optimizam i budući projekti
"Mislim da je prošlo vrlo dobro", izjavio je Perelihin za Kyiv Independent.
"Fond nije samo složen mehanizam za privredni rast i obnovu - to je instrument na razini kreatora tržišta u nastajanju koji može potaknuti razvoj strateških sektora poput rudarstva i rafiniranja kritičnih minerala."
Sljedeći koraci uključuju potpisivanje smjernica za ulaganja i izradu popisa početnih projekata. Perelihin je dodao kako se odbor nada pokretanju razvoja najmanje dva "visokokvalitetna" projekta u idućih 18 mjeseci.
Američka delegacija trebala bi stići u Ukrajinu iduće sedmice kako bi započela s izviđanjem lokacija za potencijalne projekte. Vlada je već najavila dražbu za rudnik litija Dobra.
Fokus na litij i strateške sirovine
Sobolev je krajem augusta izjavio da fond "vrlo lijepo napreduje" te da se Ukrajina priprema za dražbu više rudarskih dozvola kako bi stvorila prilike za američke tvrtke. Istaknuo je projekt Dobra, navodeći da bi rudarstvo bilo jedno od "zanimljivijih" područja za SAD.
Ležište litija u središnjoj Ukrajini sadrži između 80 i 105 miliona metričkih tona ovog traženog materijala. Za projekt se planira natjecati američka tvrtka TechMet, koju podržava Washington, no mogla bi se suočiti s pravnom bitkom s australskom tvrtkom European Lithium, koja tvrdi da ima prava na dozvolu.
Pozadina sporazuma
Sporazum između Kijeva i Washingtona potpisan je 30. aprila, dajući SAD-u poseban pristup investicijskim projektima u ukrajinske prirodne resurse, infrastrukturu, pa čak i obranu.
Trump je u februaru inzistirao da Ukrajina Americi vrati vojnu pomoć sirovinama, što je izazvalo kritike. Nakon napetih pregovora, predsjednik Volodimir Zelenski osigurao je sporazum koji se u Ukrajini smatra povoljnim. Iako su ulagači isprva bili skeptični, DFC i ukrajinske agencije razradili su mehanizam fonda, a SAD će imati pravo prvokupa sirovina po komercijalnim uvjetima te će osigurati ulaganja od političkog rizika.