ADVERTISEMENT

Veliki koralni greben mogao bi se ponovo naći u problemima.

Dijelovi kultnog australijskog grebena upravo su pretrpjeli svoj najgori godišnji pad otkako se vode evidencije prije gotovo 40 godina. Nakon godina oporavka, uzastopni klimatski stresori doveli su do naglog pada koralnog pokrova - postotka površine grebena prekrivenog živim koralima - u tri regije.

Novi izvještaj Australijskog instituta za morske nauke (AIMS), koji svake godine istražuje greben od 1986. godine, pokazuje da je masovni događaj izbjeljivanja iz 2024. godine, nakon kojeg su uslijedila dva ciklona i poplave slatke vode, uzrokovao pad u cijeloj regiji.

Gotovo polovina od 124 ispitana grebena pokazala je gubitke - neki su izgubili i do 70 posto svog koralnog pokrova.

Nakon nekoliko godina relativno snažnog oporavka korala u nekim dijelovima grebena, ovi strmi padovi su posebno očigledni.

„Brzi preokret nedavnog oporavka korala čini se dijelom novog trenda“, rekao je u saopštenju dr. Mike Emslie, koji vodi AIMS-ov Program dugoročnog praćenja.

„Ranije je koralni pokrov varirao kao odgovor na poremećaje, ali u posljednjih 15 godina te fluktuacije su postale veće, krećući se od rekordno niskih do rekordno visokih nivoa. Ovaj trend prvenstveno je uzrokovan češćim toplotnim stresom uzrokovanim klimatskim promjenama.“

Sjever, centar i jug su teško pogođeni

Svaka regija grebena zabilježila je značajan pad koralnog pokrova u poređenju s nivoima iz 2024. godine u ovogodišnjem istraživanju.

Na sjevernom grebenu, od Cape Yorka do Cooktowna, koralni pokrov je opao sa 39,8 posto na 30,0 posto. To je gubitak od skoro 25 posto – najveći pad u jednoj godini ikada zabilježen u regiji. Ipak, pokrov ostaje nešto iznad dugoročnog prosjeka.

Na centralnom grebenu, od Cooktowna do Proserpinea, koralni pokrov je opao za 13,9 posto. Većina grebena koji su održali ili stekli koralni pokrov 2025. godine pronađena je u ovoj regiji.

Ali južni greben, od Proserpinea do Gladstonea, najteže je pogođen. Koralni pokrov pao je za 30,6 posto na oko 26 posto – što je najveći godišnji pad od početka praćenja.

„Ovo je također prvi put da smo vidjeli značajne utjecaje izbjeljivanja u južnoj regiji“, rekao je Emslie.

Padovi nisu bili ujednačeni, ali su bili široko rasprostranjeni. Gotovo polovina ispitanih grebena izgubila je koralni pokrov, dok je samo 10 posto pokazalo porast.

Toplotni stres podstiče globalnu krizu izbjeljivanja

Događaj izbjeljivanja iz 2024. godine dio je šire globalne krize. Počevši na sjevernoj hemisferi 2023. godine, a prošle godine ga je američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) službeno proglasila četvrtim globalnim događajem izbjeljivanja.

Prema NOAA, više od 84 posto svjetskih grebena bilo je izloženo toplotnom stresu dovoljno ozbiljnom da izazove izbjeljivanje u posljednjih 12 mjeseci. Sama veličina događaja čini ga najopsežnijim ikada zabilježenim.

Kako okeani apsorbiraju više toplote zbog klimatskih promjena, morski toplotni talasi postaju duži i intenzivniji. Kada se korali pregriju, oslobađaju alge koje im daju boju i hranjive tvari. Ako uslovi potraju, korali mogu gladovati i umrijeti.

Naučnici kažu da ovi masovni događaji više nisu rijetki i da se periodi oporavka između njih opasno smanjuju.

Kratki period otpornosti se zatvara

Iako autori istraživanja kažu da Veliki koralni greben još uvijek zadržava više živih korala nego mnogi drugi grebenski sistemi širom svijeta, to možda ne nudi mnogo utjehe.

Sposobnost grebena da se oporavi nakon prošlih događaja izbjeljivanja uglavnom je zahvaljujući povoljnim uvjetima i dominaciji brzorastućih vrsta korala, poput Acropore. Ali te iste vrste su ujedno i najosjetljivije na ponovno izbjeljivanje.

Ljeto 2024. godine donijelo je i niz drugih stresora: ciklone Jasper i Kirrily, velike poplave od padavina i otjecanja te pojave morskih zvijezda kruna od trnja – proždrljivih predatora koji mogu izazvati pustoš na koralima.

Još jedan događaj izbjeljivanja je već u toku 2025. godine i njegov uticaj će biti vidljiv tek u podacima za sljedeću godinu.

Morski naučnici AIMS-a kažu da je poruka jasna. „Ovi rezultati pružaju snažne dokaze da zagrijavanje okeana, uzrokovano klimatskim promjenama, nastavlja imati značajan i brz utjecaj na zajednice koralnih grebena“, rekla je Selina Stead, izvršna direktorica AIMS-a.

Bez brzog smanjenja emisija stakleničkih plinova i hitne globalne akcije za ograničavanje zagrijavanja okeana, dodala je, svjetski koralni grebeni – uključujući Veliki koralni greben – suočavaju se s daljnjim fluktuacijama i neizvjesnošću u narednim decenijama, piše Euronews.com.