Američka carinska i granična služba (CBP) počela je prikupljati više carine u 12:01 po istočnoameričkom vremenu, nakon sedmica neizvjesnosti o konačnom postotku Trumpovih mjera i ubrzanim pregovorima s državama diljem svijeta koje su ih željele sniziti.
ADVERTISEMENT
Proizvodi ukrcani na američke brodove te oni koji su bili u tranzitu prije ponoći mogu do 5. oktobra i dalje ući u SAD bez novih mjera, objavio je CBP ranije ove sedmice.
Na uvoz iz mnogih država ranije je uveden temeljni postotak od 10 posto nakon što je Trump pauzirao više carine najavljene početkom aprila. No američki predsjednik od tada je često mijenjao svoje planove, pa je nekim zemljama uveo više stope.
"Milijardame dolara će se uliti u SAD"
To uključuje 50 posto na uvoz iz Brazila, 39 posto iz Švicarske, 35 posto iz Kanade te 25 posto iz Indije. U srijedu je Indiji najavio dodatnih 25 posto zbog njezinog uvoza ruskih energenata, što će stupiti na snagu za 20 dana.
Trump je uoči stupanja na snagu govorio o „milijardama dolara” koji će se uliti u SAD, većinom iz zemalja za koje tvrdi da su iskorištavale SAD.
„JEDINO ŠTO MOŽE ZAUSTAVITI VELIČINU AMERIKE JE SUD RADIKALNE LJEVICE KOJI ŽELI DA NAŠA ZEMLJA NE USPIJE”, napisao je na svojoj društvenoj platformi Truth Social.
Osam velikih trgovinskih partnera na koje otpada 40 posto američke trgovine postigli su okvirne sporazume s Washingtonom, što uključuje Europsku uniju, Japan i Južnu Koreju. Oni su osigurali temeljnu stopu od 15 posto. Velika Britanija je dogovorila 10 posto, a Vijetnam, Indonezija i Filipini između 19 i 20 posto.
BiH carine od 30 posto
Bosna i Hercegovina se sada suočava sa carinskom stopom od 30% za izvoz roba u SAD, što će najviše pogoditi namjensku, metalsku i autoindustriju.
U regionu najgore prolazi Srbija sa carinom od 35%, dok je za Hrvatsku – kao članicu EU – carina snižena na 15%. Isto važi i za Sjevernu Makedoniju, dok Kosovo i Crna Gora imaju carinu od 10%.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, ukupna trgovinska razmjena BiH sa SAD-om čini tek oko 1% ukupne vanjskotrgovinske aktivnosti naše zemlje.
Izvoz iz BiH u SAD tokom 2024. godine iznosio je 234,5 miliona KM, dok je uvoz bio manji i iznosio je 190 miliona KM.
Najveći dio izvoza čini namjenska industrija (135 miliona KM), zatim metalska i elektroindustrija (preko 50 miliona KM), te hemijska industrija (oko 15 miliona KM).
Preostali izvoz odnosi se na prehrambeni i drvni sektor.
Iako ukupna razmjena nije velika, direktni udar će osjetiti firme iz sektora vojne opreme, koje su ranije bile carinjene po stopi od 12%, a sada će morati plaćati čak 35% carine.