Tokom šestosatnog sastanka vlade koji se prenosio uživo, kolumbijski predsjednik Gustavo Petro rekao je da se legalizovani kokain može "prodati kao vino".
Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro rekao je da "kokain nije ništa gori od viskija" i da je ilegalan samo zato što dolazi iz Latinske Amerike.
Lider ljevice - koji se bori da obuzda rastuću proizvodnju kokaina u južnoameričkoj naciji otkako je preuzeo vlast u avgustu 2022. - dao je komentare ove sedmice tokom šestosatnog ministarskog sastanka koji je prvi put prenošen uživo.
“Kokain je ilegalan jer se proizvodi u Latinskoj Americi, a ne zato što je gori od viskija”, rekao je Petro, bivši član gerilskog pokreta M-19.
"Ako neko želi mir, posao (trgovine drogom) mora biti raspušten. Mogao bi se lako demontirati kada bi legalizirali kokain u svijetu. Prodavao bi se kao vino", naveo je, prenosi Euronews.
Kolumbija je daleko najveći svjetski proizvođač kokaina, a uzgoj listova koke - osnovnog sastojka droge - dostigao je rekordnu vrijednost u zemlji 2023. godine, saopštio je Ured UN-a za drogu i kriminal (UNODC). Oko 253.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u Kolumbiji zasađeno je kokom 2023. godine, što je porast od 10 posto u odnosu na prethodnu godinu, utvrdio je UNODC.
Tokom sastanka, Petro je takođe istakao da fentanil "ubija Amerikance i da se ne proizvodi u Kolumbiji", misleći na drogu koja je dio opioidne krize u SAD-u i za koju se vjeruje da uzrokuje oko 70.000 smrtnih slučajeva od predoziranja godišnje u zemlji.
"Fentanil su kao apotekarsku drogu stvorile sjevernoameričke multinacionalne kompanije", a oni koji su ga koristili "postali su ovisni", dodao je.
Petrovi komentari mogli bi potresti Washington, jer je američki predsjednik Donald Trump stavio suzbijanje trgovine drogom kao prioritet i zaprijetio carinama Meksiku i Kanadi zbog ilegalnog dotoka fentanila u SAD, između ostalog.
Samo prošlog mjeseca, Bogota i Washington bili su upleteni u ogorčenu svađu oko imigracije koja je zamalo izazvala trgovinski rat između dugogodišnjih saveznika. Trump je zaprijetio carinama i sankcijama Kolumbiji nakon što je ta južnoamerička zemlja odbila prihvatiti vojne letove na kojima su bili deportovani migranti iz SAD-a. Bogota je na kraju odustala.