Državni sekretar SAD Marko Rubio izjavio je da je pozicija američkog predsjednika Donalda Trumpa o NATO-u ista kao i kod njegovih prethodnika, a to je da mnogi saveznici iz Alijanse ne rade dovoljno na svojoj sigurnosti, jer misle da će ih SAD zaštititi ukoliko se za tim ukaže potreba.
ADVERTISEMENT
"Svaki predsjednik je imao istu primjedbu, on je jednostavno zaista ozbiljan s tim u vezi, i to je ono na što ukazuje. I pogledajte, interesantno je - i da budemo pošteni, Poljska, Litvanija, Estonija - što ste bliži Rusiji, više trošite kao postotak svog BDP-a na nacionalnu obranu. Ali onda imate zemlje kao što su Francuska, ili zemlje poput Njemačke. To su velike ekonomije, moćne ekonomije, i one ne troše toliko na nacionalnu sigurnost. Zašto? Zato što se oslanjaju na NATO. Kažu, pa, ne treba da trošimo toliko na obranu", rekao je Rubio u emisiji "Megin Keli šou".
On je rekao da te zemlje smatraju da ne treba da troše toliko na obranu "jer su Amerikanci tu".
"Misle se, ako nas napadnu, oni će biti naša nacionalna obrana. Pa možemo da potrošimo sav taj novac na ogromnu socijalnu mrežu. Kada pitate te zemlje zašto ne mogu više da troše na nacionalnu sigurnost, njihov argument je da bi to zahtijevalo da naprave rezove u programima socijalne pomoći, u oblasti nezaposlenosti, da mogu da se penzionišu sa 59 godina i svim tim stvarima. To je izbor koji su napravili. Ali mi to subvencioniramo", istakao je Rubio.
"Neke zemlje moraju da urade više"
On smatra, kako kaže, da neke zemlje moraju da urade više.
"Smatram da, dugoročno, postoji razgovor o tome da li SAD treba da budu na čelu obezbjeđivanja kontinenta ili da budu rezervna opcija za obezbjeđivanje kontinenta. I, ako pričate sa zemljama na istočnoj periferiji, onima koje su najbliže Rusiji, sve one grade sposobnost da budu na čelu - Poljaci, Česi - sve te različite zemlje. A ako se pomerite dalje na zapad ka najbogatijim ekonomijama - Njemačka, Francuska - one ne troše dovoljno na nacionalnu sigurnost. Oslanjaju se na nas da budemo na čelu. To nije savez. To je zavisnost, a mi to ne želimo", naglasio je Rubio.
Američki državni sekretar je rekao da SAD žele NATO u kojem imaju snažne i sposobne saveznike, a kao primjer je naveo Finsku.
"Oni prave oružje. Oni donose nešto na sto. Treba nam više zemalja koje se ponašaju na taj način u savezu. I onda će to biti jači savez. Biće u stanju da sarađuju ne samo u Evropi, već i u drugim izazovima sa kojima se suočavamo širom svijeta, možda čak i u Indijsko-pacifičkom regionu", kazao je Rubio.
Odnos SAD prema ratu u Ukrajini
Kada je riječ o Ukrajini, Rubio se osvrnuo na različita mišljenja u Republikanskoj stranci o podršci Kijevu.
"Imamo Amerikance koji sada pate. Mislim da je to većinsko mišljenje čak i među republikancima. To je takođe stvarnost na terenu. Prvo, da kažem ovo: mi mislimo da je ono što je Putin uradio strašno.
Invazija na jednu zemlju, zločini koje je počinio... Uradio je strašne stvari. Ali ono što je bilo nepošteno je to što smo na neki način ljude naveli da vjeruju da će Ukrajina moći ne samo da pobijedi Rusiju, već i da je uništi, da je pogura sve do onoga kako je svijet izgledao 2012. ili 2014. godine, prije nego što su Rusi zauzeli Krim", istakao je Rubio.
Državni sekretar SAD kaže i da se financira pat-pozicija u kojoj se ljudska patnja nastavlja.
"U međuvremenu, Ukrajina se vraća 100 godina unazad; njihova energetska mreža je uništena. Mislim, neko će morati da plati za svu ovu rekonstrukciju poslije. I koliko je Ukrajinaca napustilo Ukrajinu, žive u drugim zemljama sada? Možda se nikada neće vratiti. To je njihova budućnost i ona je ugrožena u tom pogledu", naveo je Rubio.
On je istakao da je stav Donalda Trampa da dugotrajan konflikt treba da se završi kroz pregovore.
"U svakim pregovorima, obje strane će morati da nešto ustupe. Neću to da govorim unaprijed. To će biti teška diplomatija, što je nešto što smo nekada radili u svijetu u prošlosti, i bili smo realni u vezi sa tim. Rat je neodrživ sa svih strana, a i Rusija plaća veliku cijenu zbog svega ovoga u svojoj ekonomiji, inflaciji i slično", zaključio je Rubio.
"Grenland postaje ključna tačka u geopolitici"
Američki državni sekretar Marko Rubio upozorio je na strateški značaj Grenlanda u kontekstu sve veće globalne konkurencije za kontrolu arktičkih pomorskih ruta i energetskih resursa.
U intervjuu za "Megin Keli šou", Rubio je istakao da se Arktik brzo pretvara u ključnu tačku za svjetsku trgovinu i energetsku proizvodnju, zbog čega bi mogao da postane i predmet globalnog političkog sukoba, navedeno je u saopštenju Stejt departmenta.
Rubio je naveo da, kako led na Arktiku opada, pomorske rute postaju sve pogodnije za plovidbu, što stvara novi strateški izazov.
"Kineske ambicije u Arktiku postaju sve očiglednije. Oni nisu arktička sila, nemaju prisustvo u tom regionu, ali bi mogli da pokušaju da stvore vojnu infrastrukturu na Grenlandu, baš kao što su to učinili u Panamskom kanalu", rekao je Rubio.
Prema njegovim riječima, ako Kina pokuša da uspostavi vojnu prisutnost na Grenlandu, to bi moglo da predstavlja ozbiljan izazov po nacionalnu sigurnost SAD.
"Sjedinjene Države već imaju sigurnosni sporazum sa Danskom koji se odnosi na Grenland, ali ako se situacija pogorša, postavlja se pitanje: Da li bismo morali da preuzmemo veću kontrolu nad tim regionom", istakao je Rubio.
Rubio je to izjavio nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izrazio interesovanje za kupovinu Grenlanda, na šta je Danska odmah reagovala.
Iako Danska nije zainteresovana za prodaju teritorije, Tramp je jasno stavio do znanja da bi SAD trebalo da imaju veću kontrolu nad tom teritorijom. Rubio je naglasio da je Trampov pristup "direktan i iskren" i da bi takvi razgovori trebalo da se vode na odgovarajućim forumima.
"Ovo nije pitanje sticanja zemlje, već naših nacionalnih interesa, i moramo da ga rešimo", zaključio je Rubio.