Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u utorak da nedavni sigurnosni incidenti u baltičkom regionu pokazuju kako se Evropa suočava sa zajedničkim sigurnosnim izazovom te predstavila nove mjere za jačanje istočnog krila Evropske unije i odgovor na hibridne i zračne prijetnje.
Von der Leyen je na zajedničkoj konferenciji za novinare u Vilniusu, glavnom gradu Litvanije, zajedno s predsjednicima Litvanije, Estonije i Latvije – Gitanasom Nausedom, Alarom Karisom i Edgarsom Rinkevicsem – rekla da situacija u baltičkim državama odražava širu evropsku sigurnosnu realnost.
“Evropa stoji u punoj solidarnosti i jedinstvu s Estonijom, Latvijom i Litvanijom, jer kada se testiraju baltičke države, testira se cijela Evropa”, rekla je Von der Leyen.
Njene izjave uslijedile su nakon nedavnih incidenata s dronovima i povreda zračnog prostora prijavljenih širom Litvanije i susjednih država, koje su vlasti opisale kao dio šireg obrasca hibridnog pritiska povezanog s ratom u Ukrajini.
Kazala je da ti incidenti nisu izolovani, već dio namjerne strategije usmjerene na destabilizaciju evropskih demokratija putem hibridnih taktika, cyber napada i kampanja dezinformacija.
Najavila je da će baltičke države dobiti dodatnih 12 milijardi eura kroz sigurnosni mehanizam SAFE, uz preraspodjelu 1,5 milijardi eura iz kohezijskih fondova za podršku odbrambenoj spremnosti, nadzoru granica i ekonomskoj sigurnosti.
“Prilagodili smo postojeće alate novim okolnostima na terenu i isti pristup ćemo slijediti i u narednom dugoročnom budžetu”, rekla je Von der Leyen.
Dodala je da bi inicijativa Nadzor istočnog krila (Eastern Flank Watch) trebala postati ključni stub evropske sigurnosne arhitekture, uključujući zajedničku NATO procjenu sistema za borbu protiv dronova i sistema ranog upozorenja radi identifikacije nedostataka u protivzračnoj odbrani i nadzoru.
Von der Leyen je naglasila da EU mora ubrzati razvoj sistema za suzbijanje dronova i ojačati regionalnu koordinaciju kako bi odgovorila na prijetnje koje se mijenjaju.
Također je pozvala na uspostavljanje evropskog protokola za hibridne incidente, uključujući cyber napade, strano uplitanje i kampanje dezinformacija, kako bi se omogućila brza mobilizacija instrumenata EU-a u kriznim situacijama.
Odgovarajući na pozive iz Sjedinjenih Američkih Država za ukidanje sankcija Evropske unije na bjeloruska đubriva, Von der Leyen je rekla da nema osnova za ublažavanje restrikcija dok se osnovni uslovi ne promijene.
Na pitanja o mogućem imenovanju izaslanika EU-a za direktne razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, uključujući nagađanja o mogućim kandidatima, Von der Leyen nije željela komentarisati imena, ali je naglasila da Evropa ostaje posvećena miru.
Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda izjavio je da nedavne aktivnosti dronova u blizini litvanskog i regionalnog zračnog prostora pokazuju da se Evropa suočava s novom sigurnosnom realnošću.
“Želim vrlo jasno poručiti da baltičke države nisu dozvolile niti će dozvoliti da se njihov teritorij ili zračni prostor koriste za napade na druge zemlje”, rekao je, odgovarajući na ruske tvrdnje o odobrenju za ukrajinske letove dronovima.
Nauseda je rekao da baltičke države danas nisu dovoljno sigurne te pozvao na bržu implementaciju inicijative Nadzor istočnog krila, uključujući unaprijeđeni nadzor zračnog prostora, sisteme protivzračne odbrane i vojnu mobilnost širom regiona.
“Sama riječi solidarnosti više nisu dovoljne. Evropa mora poduzeti brze i konkretne mjere”, poručio je.