ADVERTISEMENT

Istraživači sa University College London, King's College London i University of Oxford otkrili su da ljudi rođeni nedavno nisu generalno zdraviji od onih rođenih u ranijim generacijama kada se uporede u istim godinama, piše Euronews.

Uporedili su mjere fizičkog i mentalnog zdravlja kod različitih generacija u ekvivalentnim fazama života pregledajući studije koje prate zdravlje desetina hiljada ljudi rođenih u Britaniji između 1946. i 2002. godine.

Pregled je koristio skupove podataka britanskih ispitanika rođenih iz 51 studije koje su pratile ljude od rođenja do odraslog doba.

Za nekoliko stanja, posebno gojaznost, mentalne bolesti i dijabetes, lošije zdravlje je bilo češće kod novijih generacija u poređenju sa ranijim generacijama u istoj fazi života. Istraživači su ovaj obrazac opisali kao „generacijski zdravstveni pomak“.

Trend je najdosljednije primijećen kod gojaznosti i mentalnog zdravlja. Dokazi o pogoršanju stope dijabetesa pronađeni su i prilikom poređenja generacije X sa bejbi bumerima.

Istraživači su rekli da je malo vjerovatno da se razlike mogu objasniti isključivo poboljšanom zdravstvenom zaštitom, povećanim skriningom ili boljom dijagnozom.

Istakli su da gojaznost ne zavisi od medicinske dijagnoze i da je dijabetes takođe identifikovan korišćenjem objektivnih bioloških mjera.

Poređenja mentalnog zdravlja zasnovana su na ljudima koji su prijavili simptome depresije i anksioznosti koristeći utvrđene metode osmišljene da omoguće fer poređenja između generacija.

Istraživači su rekli da je potrebno više podataka da bi se razumjeli pokretači trenda, za koji su rekli da je vjerovatno oblikovan promjenom izloženosti društvenim i ekološkim faktorima rizika kao što su nezdrava ishrana i smanjena fizička aktivnost. Dodali su da se mnogi od ovih faktora vjerovatno mogu spriječiti.

"Nazaduju" u zdravlju

Studijski tim je upozorio da bi trend mogao imati značajne implikacije na javnu politiku i planiranje zdravstvene zaštite. Rekli su da će možda biti potrebna veća ulaganja kako bi se podržao rastući broj ljudi koji žive sa dugoročnim zdravstvenim problemima.

„Ako novije generacije ‘nazaduju’ u zdravlju, to implicira da društvo ne dostiže biološke granice poboljšanja zdravlja“, rekla je Laura Gimeno, glavna autorka studije i doktorantkinja u Centru za longitudinalne studije na Univerzitetskom koledžu u Londonu. „Umjesto toga, svjedočimo posljedicama društvenih i ekoloških uticaja koji su se mogli spriječiti, a koji su tokom vremena i kroz generacije oblikovali zdravlje stanovništva.“

Istraživači su priznali da studije starijih britanskih ispitanika rođenih uključuju manju etničku raznolikost nego trenutna britanska populacija iste starosti.

Međutim, kažu da su slični obrasci primijećeni i u drugim studijama koje koriste etnički reprezentativnije skupove podataka.

Očekuje se da će skoro trećina stanovništva EU biti stara 65 godina ili više do 2050. godine, prema istraživanju o starenju stanovništva Evrope.