Sve više građana Švicarske podržava povećanje vojne potrošnje i jaču saradnju s NATO-om zbog rastućih sigurnosnih prijetnji u Evropi, pokazuje novo istraživanje Centra za sigurnosne studije pri ETH Zurichu.
ADVERTISEMENT
Studija Security 2026 pokazala je da je osjećaj sigurnosti među Švicarcima pao na najniži nivo u posljednjih 20 godina.
82 posto ispitanika reklo je da se osjeća sigurno, što je četiri procentna poena manje nego godinu ranije.
Optimizam kada je riječ o budućnosti globalne politike također je na rekordno niskom nivou.
Gotovo četvrtina ispitanika rekla je da je „vrlo pesimistična“ kada je riječ o međunarodnoj situaciji, dok je optimistično samo 13 posto građana.
Istovremeno, podrška švicarskoj vojsci dostigla je najviši nivo otkako se provode istraživanja.
Čak 83 posto ispitanika smatra da je vojska i dalje potrebna, dok je podrška ukidanju obaveznog vojnog roka pala na 25 posto, što je najniži nivo od završetka Hladnog rata.
Gotovo trećina ispitanika, njih 29 posto, podržava povećanje vojne potrošnje, što je najveći nivo otkako se anketa provodi od 1986. godine.
Rat u Ukrajini promijenio je i odnos građana prema tradicionalnoj švicarskoj neutralnosti.
Iako 85 posto ispitanika i dalje podržava princip neutralnosti, to je značajan pad u odnosu na 2022. godinu, kada je podrška iznosila 97 posto.
Čak 59 posto ispitanika smatra da se neutralnost u slučaju ozbiljne krize više ne može vjerodostojno vojno braniti.
U takvoj atmosferi raste i podrška sigurnosnoj saradnji sa Zapadom.
Njih 56 posto podržava jače veze s NATO-om, dok 43 posto smatra da bi članstvo u evropskom odbrambenom savezu bilo bolja garancija sigurnosti od same neutralnosti.
To je najveći nivo podrške takvoj ideji otkako se provode mjerenja.
U slučaju oružanog sukoba, 78 posto ispitanika podržalo bi vojnu odbranu zemlje.
Gotovo polovina građana rekla je da bi lično bila spremna braniti Švicarsku oružjem, dok bi 85 posto učestvovalo u neborbenim ulogama.