ADVERTISEMENT

Evropska komisija želi potaknuti proizvode zasnovane na prirodi u nastojanju da do 2040. godine razvije ekonomiju bez fosilnih goriva, prema svojoj najnovijoj strategiji bioekonomije, koja daje prioritet hrani biljnog porijekla, prirodnim lijekovima, energiji iz usjeva i drveća, pa čak i prirodnim građevinskim materijalima.

Strategija, bio-bazirana rješenja, mogla bi dovesti do održivijih društava i ekonomija, jer bi njihovi nusproizvodi mogli biti biorazgradivi ili kompostabilni, polako se raspadajući dok se potpuno ne razgrade, piše Euronews.com.

Ipak, kritičari tvrde da postoji temeljni sukob unutar strategije Komisije, jer bi eksploatacija prirode za povećanje konkurentnosti bloka mogla značajno opteretiti ograničene resurse i pokazati se neodrživom na dugi rok.

Objavljujući plan ove sedmice, komesarka za zaštitu okoliša Jessika Roswall izjavila je da "bioekonomija nije naučna fantastika", budući da EU27 traži načine za optimizaciju korištenja prirodnih resursa kako bi pomogla bloku da smanji emisije stakleničkih plinova, a istovremeno poveća svoju konkurentnost.

EU ima strategiju bioekonomije od 2012. godine, a ažurirana je 2018. godine. Trenutno, bioekonomija EU ostvaruje 2,7 biliona eura prihoda i zapošljava 17,1 milion ljudi, što je porast u odnosu na 812 milijardi eura u 2022. godini.

Novom strategijom, Komisija istražuje načine za pojednostavljenje odobravanja novih proizvoda u Evropi kako bi se dodatno povećao tržišni udio sektora.

„Jedna ključna novina u ovoj strategiji za integraciju bioekonomije je činjenica da detaljnije istražujemo kako povećati upotrebu materijala i kako povećati upotrebu sekundarne biomase poput šumskih ostataka, nusproizvoda i otpada od hrane, kako bismo smanjili potrebu za primarnom biomasom“, rekao je zvaničnik EU na konferenciji za novinare.

Bioekonomska budućnost

Iako još nisu predstavljene nikakve brojke, prijedlog Komisije za sljedeći osmogodišnji budžet trebao bi povećati finansiranje bioekonomije.

„Stvorit ćemo Evropski forum regulatora i inovatora bioekonomije kako bismo promovirali razmjenu najboljih praksi i ubrzano odobravanje. Pružit ćemo tehničku podršku malim i srednjim preduzećima kako bismo im pomogli da naprave skok od inovacija ka rastu“, rekao je Roswall.

Komisija očekuje da će ubrzati napredak ka implementaciji uklanjanjem postojećih prepreka na jedinstvenom tržištu bloka i povećanjem investicija.

Međunarodna konkurencija iz Sjedinjenih Američkih Država i Kine također je označena kao prepreka bržem uvođenju bioproizvoda, što predstavlja rizik da će se inovacije premjestiti na tržišta izvan EU.

Bioekonomija bi također mogla promijeniti pravila igre za građevinski sektor, za koji izvršna vlast EU izvještava da je odgovoran za preko 35% proizvodnje otpada u EU i 5-12% ukupnih nacionalnih emisija stakleničkih plinova.

Građevinski proizvodi na bio-baziranoj osnovi uključuju drvo i druge obnovljive materijale poput konoplje, slame, gljivičnog micelija i kompozita na bazi vlakana. Strategija Komisije navodi da bi upotreba ovih proizvoda mogla pomoći u smanjenju utjelovljenog ugljika i potražnje za energijom u zgradama za oko 40%.

Štaviše, biorafinerije koje pretvaraju biomasu poput poljoprivrednih ostataka i biootpada mogle bi također proizvoditi alternative kritičnim sirovinama, poput anoda za biobaterijske baterije, predviđa strategija - iako se napominje da ova postrojenja često zahtijevaju "značajna kapitalna ulaganja" i "koordinirano planiranje sirovina i infrastrukture", uprkos pozitivnim povratima.

"Poboljšana industrijska simbioza može optimizirati korištenje sirovina u svim sektorima, stabilizirati zalihe inputa, smanjiti otpad i troškove proizvodnje te podržati industrijske klastere", navodi se u strategiji.

Slično tome, poslovni slučaj za bioplastiku mogao bi djelimično riješiti ovisnost o plastici u nekoliko industrija i zagađenje plastikom, jer EU želi ulagati u alternative napravljene od škroba, lignina ili algi.

"Masovno usvajanje tržišta bioplastike dugo je bilo ograničeno nedosljednim definicijama materijala od tržišta do tržišta. Do sada su sve bioplastike - bioplastike, biorazgradive, kompostabilne - često bile svrstane pod istu regulaciju i oporezivanje", rekao je Fredrik Malfmfors, izvršni direktor švedske kompanije za skaliranje bioplastike Lignin Industries.

Trenutno je 11 zemalja EU usvojilo bioekonomiju na nacionalnom nivou. Komisija navodi Austriju, Finsku, Francusku, Njemačku, Irsku, Italiju, Latviju, Maltu, Holandiju, Portugal i Španiju, te najmanje osam drugih zemalja članica, kao zemlje koje imaju strategije u razvoju. Izvan EU, Norveška također slijedi sličan model.

Primjena ostataka

Biomasa, organski materijal iz biljaka i životinja, osnova je za bioproizvode. Prema podacima Komisije, 2022. godine biomasa u Evropi se prvenstveno koristila za stočnu hranu (38%), energiju (29%), materijale (24%) i hranu (9%).

U posljednjih deset godina, upotreba biomase za energiju porasla je za 14%, dok je upotreba materijala porasla za 11%.

EU27 bi trebala revidirati zakon bloka o obnovljivim izvorima energije 2027. godine, kada bi Komisija trebala procijeniti kako nacionalni programi podrške biomasi utiču na biodiverzitet, klimu, moguće poremećaje na tržištu, kao i dostupnost održivih sirovina.

Jean-Marc Jossart, generalni sekretar trgovinskog udruženja Bioenergy Europe sa sjedištem u Briselu, pozdravio je priznavanje bioenergije kao dijela "integriranog i efikasnog sistema".

"Evropski poljoprivredni i šumarski sistemi se značajno razlikuju i zahtijevaju fleksibilne okvire koji omogućavaju državama članicama i regijama da maksimiziraju održivost i efikasnost", navodi se u saopštenju Bioenergy Europe.

Konkurentnost nasuprot održivosti

Ekološke grupe izrazile su oprez zbog potencijalne prekomjerne eksploatacije već krhkih resursa, poput šuma, koje djeluju kao ponori ugljika hvatajući ugljični dioksid koji bi inače zagađivao atmosferu.

Aline Maigret, šefica politike u ekološkoj nevladinoj organizaciji Zero Waste Europe, pozdravila je "ambiciozne ciljeve" utvrđene u strategiji bioekonomije, ali je povukla crvenu liniju.

"Postizanje kružne bioekonomije zahtijeva pažljivo dizajniranje unutar planetarnih granica. Na primjer, promovisanje bio-bazirane ambalaže bez rješavanja ekoloških pritisaka od intenzivnog šumarstva i poljoprivrede je zabranjeno", rekao je Maigret.

Fern, nevladina organizacija za zaštitu okoliša koja se bavi politikama šumarstva, izrazila je slične zabrinutosti, rekavši da strategija Komisije treba da uključuje jasne smjernice za zaštitu prirode, a ne za njeno iskorištavanje.

„Ponuda drveta je ograničena i ugrožena lošim upravljanjem šumama i klimatskom krizom i krizom biodiverziteta“, navodi se u saopštenju Ferna, koje je također ukazalo na probleme s iskorištavanjem biomase u inostranstvu, napominjući da većina Zemljine biomase ne raste u Evropi.

Eva Bille, šefica odjela za kružnu ekonomiju u nevladinoj organizaciji Evropski biro za okoliš, izrazila je žaljenje zbog nedostatka priznanja Komisije za njene napore da smanji pritisak na ekosisteme.

„Komisija se drži iluzije da možemo jednostavno zamijeniti našu trenutnu potrošnju bioinputima, previđajući ozbiljnu i neposrednu štetu koju će to nanijeti ljudima i prirodi“, rekla je Bille – dodajući da je izvršna vlast EU zanemarila činjenicu da je sektor stočarstva EU više od 70% ovisan o uvoznoj hrani za životinje kako bi održao trenutni nivo prekomjerne proizvodnje.