ADVERTISEMENT

Dok su rasprave o dugoročnoj stabilnosti EU i vojnoj snazi dominirale, nije bilo postignutog konsenzusa u vezi s većim finansijskim obavezama koje je predložila Europska komisija, posebno u vezi s vojnim kreditima i bespovratnim sredstvima za obranu.

Ukrajina i vojna pomoć pod pažnjom lidera

Čelnici 26 država članica Europske unije ponovo su bez Mađarske izrazili nepokolebljivu potporu ukrajinskoj nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu unutar njezinih međunarodno priznatih granica.

Ovo je drugi put da Mađarska blokira zaključke Europskog vijeća o podršci Ukrajini, prvi put je to napravila na vanrednom samitu prije dvije sedmice.

Stoga je ostalih 26 čelnika ponovo odlučilo podržati tekst bez mađarskog premijera Viktora Orbana.

“Europska unija se drži svoga pristupa ’mir kroz snagu’, koji traži da Ukrajina bude u najjačoj mogućoj poziciji, sa svojim snažnim vojnim i odbrambenim kapacitetima kao bitnom komponentom. U skladu s ovim pristupom, EU ostaje predana, u koordinaciji s partnerima istomišljenicima i saveznicima, pružanju dalje sveobuhvatne podrške Ukrajini i njenom narodu, dok ostvaruje svoje inherentno pravo na samoodbranu od ruskog agresorskog rata”, navodi se između ostalog u tekstu koji podržava 26 čelnika država članica EU.

Zelenski traži nastavak sankcija

Čelnike EU je o najnovijim događajima u Ukrajini upoznao predsjednik Volodimir Zelenski koji se na samit uključio videovezom.

On je rekao kako se, uprkos ograničenom prekidu vatre, ništa nije promijenilo u ruskom ponašanju, da je Rusija protekle noći ponovo dronovima napala energetsku infrastrukturu u njegovoj državi. Rekao je da ruski predsjednik Vladimir Putin treba prestati sa svojim neostvarivim zahtjevima koji samo produžavaju rat.

Zatražio da je sankcije protiv Rusije ostanu na snazi sve dok Moskva ne povuče svoje snage s ukrajinske teritorije.

“Sankcije moraju ostati na snazi do početka ruskog povlačenja s naše teritorije i dok Rusija u potpunosti ne plati štetu koju je izazvala svojom agresijom”, rekao je Zelenski.

U usvojenom tekstu se kaže da EU ostaje spreman povećati pritisak na Rusiju, uključujući kroz dalje sankcije i jačanjem provedbe sadašnjih mjera i kroz mjere protiv zaobilaženja do sada usvojenih sankcija.

U tekstu se ponavlja podrška sveobuhvatnom, pravednom i trajnom miru na temelju načela iz Povelje UN-a i međunarodnog prava te se pozdravljaju “svi napori na postizanju takvog mira”.

Orbánov veto i Macronov poziv na mir

Dok su pojedini lideri, poput njemačkog kancelara Scholza, bili voljni podržati veću obrambenu suradnju, mađarski premijer Viktor Orbán iznio je oštar veto na zajednički stav o Ukrajini, pozivajući na mir u regiji.

Orbán je u izjavi poručio da je rat previše opteretio mađarske porodice, čemu je dodao kako je Ukrajina "patila zbog konfuzije u ulozi".

"Pokušavam pronaći dobru riječ koja ih ne boli i koja opisuje situaciju. Možda je haos dobar izraz. Ovdje u Briselu nisu u koraku. Imaju ideju da će postojati veliki pregovarački stol za koji će sjesti uključene strane. Ali vidim da događaji ne idu u tom smjeru. Amerikanci to ne rade nego se sa svima posebno dogovaraju. Dakle, jednog dana ćemo se mi, Europljani, naći u situaciji da već postoji američko-ukrajinski, američko-ruski i rusko-ukrajinski sporazum. Oni će nastati bez nas. Sada su suočeni sa situacijom ovdje u Briselu da se to može dogoditi. Suočeni su s činjenicom da je Europa zabrljala. Ako se ovako nastavi, onda mi ne trebamo nikakve dogovore", kazao je Orban.

Mađarska, naime, blokira pregovore o ukrajinskom pristupanju EU, pozivajući na raspisivanje referenduma među mađarskim građanima.

S druge strane, francuski predsjednik Macron pozvao je na daljnje osnaživanje Ukrajine kroz "sigurnosne garancije", uz naglasak na potrebu za dugoročnim planom kako bi se osigurala održivost mira nakon eventualnog dogovora s Rusijom.

Prikupljanje vojne pomoći

Jedan od najvažnijih trenutaka samita bila je rasprava o planu visoke predstavnice EU Kaje Kallas da prikupi 40 milijardi eura za vojnu pomoć Ukrajini.

Međutim, prijedlog nije naišao na dovoljnu političku podršku među vođama, što je rezultiralo mađarskim vetom i ometanjem planiranih mjera.

Kako su izvještaji iz Brisela pokazali, prijedlog visoke predstavnice bio je tek spomenut bez navoda bilo kakvih financijskih iznosa, što je izazvalo zabrinutost oko budućnosti tog plana.

"Europsko vijeće podsjeća na inicijative za povećanje vojne potpore Ukrajini, osobito onu visoke predstavnice za koordiniranje povećane potpore država članica i drugih država sudionica na dobrovoljnoj osnovi," navodi se u zaključcima.

Lideri su se također osvrnuli na prijedloge Komisije o fleksibilnijim fiskalnim pravilima kako bi se omogućilo veće ulaganje u obranu.

Predloženi plan uključuje do 650 milijardi eura za obranu, ali dok su zemlje poput Španije i Poljske pozivale na bespovratna sredstva, Nizozemska je ostala čvrsta u opiranju bilo kakvim iznosima koji uključuju bespovratnu pomoć.

Nova faza europske odbrane

S obzirom na izazove koje donosi stalna eskalacija rata u Ukrajini, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je prošireni plan mobilizacije sredstava za odbranu pod nazivom Readiness 2030.

Plan obuhvaća ne samo vojnu snagu, već i sigurnosnu infrastrukturu, kibernetičku zaštitu, telekomunikacije i reagiranje na prirodne katastrofe, kako bi se EU pripremila za buduće prijetnje.

Iako je prijedlog naišao na neke kritike, posebno od strane Španije i Italije zbog izostanka jasnog pristupa sigurnosti i borbe protiv terorizma, von der Leyen je naglasila da je riječ o širem okviru, koji prevazilazi tradicionalnu definiciju "ponovnog naoružanja".

Odlaganje trgovinske odmazde

Europska unija odgađa do sredine aprila kontra uvođenje carina SAD-u zbog povećanja carina Trumpove administracije na sav uvoz čelika i aluminija na 25%.

EU je namjeravala uvesti mjere na robu iz Sjedinjenih Država u vrijednosti od oko 26 milijardi eura (28 milijardi dolara) u dvije faze; 1. aprila i 13. aprila.

Carine će se odnositi na proizvode od čelika i aluminija, ali i na tekstil, kućanske aparate i poljoprivrednu robu.

Ali američki predsjednik Donald Trump također planira nametnuti "recipročne" carine povećanjem američkih carina kako bi se uskladile s poreznim stopama koje druge zemlje naplaćuju na uvoz "radi poštenja". Očekuje se da će ove uzajamne tarife biti objavljene 2. aprila.

Ursula von der Leyen (Izvor: AP Photo/Geert Vanden Wijngaert)

"Mogu potvrditi da smo odlučili prilagoditi vrijeme stupanja carina na snagu", rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Izvršna vlast EU upravlja trgovinskim pregovorima i sporovima u ime 27 zemalja članica.

Von der Leyen je rekla da je s odgodom cilj Komisije "uspostaviti ispravnu ravnotežu proizvoda, odražavajući interese naših proizvođača, naših izvoznika, naših potrošača, i naravno, minimizirati to, minimizirajući potencijalni negativni utjecaj na naše gospodarstvo."

Von der Leyen ponovno je potvrdila da se najveći svjetski trgovinski blok "protivi" carinama.

"Mislimo da su carine loše. One su poput poreza. Loše su za potrošače. Loše su za poslovanje s obje strane Atlantika bez ikakve sumnje."

Migracija i konkurentnost - Razgovori u sjeni

Iako su teme konkurentnosti i migracije bile spomenute, samit je pokazao da je fokus lidera bio na obrambenim pitanjima i Ukrajini.

Migracija, koja uvijek zauzima značajno mjesto u političkim diskusijama EU, bila je na kratkom dnevnom redu, s naglaskom na potrebu za izgradnjom centara za deportaciju izvan EU granica. S obzirom na ove prijedloge, EU se suočava s izazovima u donošenju učinkovitih politika za upravljanje migracijama, dok istovremeno nastoji održati unutrašnju stabilnost.

"Iako Europa ne napreduje brzo u konkurentnosti, ide u pravom smjeru," izjavila je talijanska premijerka Giorgia Meloni, ističući da je Italija zadovoljna napretkom u smanjenju birokratskih prepreka.

Meloni je pozdravila predložene mjere za finansiranje obrambenih investicija, ali i naglasila da će Italija pažljivo razmotriti sve opcije, uključujući zajedničke euro-obveznice za obranu.

Dok samit nije donio konkretne odluke u pogledu finansijskih obaveza EU prema Ukrajini i odbrani, lideri su jasno iskazali podršku daljnjim naporima na jačanju europske sigurnosti.

"Hitno je potrebno ubrzati sve aktivnosti za povećanje obrambene spremnosti do 2030. godine," stoji u zaključcima, uz poziv na nastavak rada na zajedničkim financijskim instrumentima. Sljedeći summit EU zakazan je za kraj juna, a očekuje se da će rezultati ovih rasprava oblikovati daljnju sigurnosnu i odbrambenu politiku Europe u nadolazećim godinama.