ADVERTISEMENT

Evropska unija daje "punu podršku" Danskoj protiv prijetnje Donalda Trumpa da preuzme kontrolu nad Grenlandom i spremna je braniti principe suvereniteta i teritorijalnog integriteta, kao što je to učinila kada je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu, rekao je Antonio Costa u intervjuu za Euronews.

"To su osnovni principi koji nas vode da podržimo Ukrajinu. To su osnovni principi koji nas vode da osudimo kršenja granica u Demokratskoj Republici Kongo", rekao je predsjednik Evropskog savjeta.

"Ne smijemo prestati braniti ove principe kada je u pitanju teritorijalni integritet članice Evropske unije", dodao je.

"Teritorijalna integritet Danske, suverenitet Danske, stabilnost njenih granica ključni je problem za nas."

Otkako je Trump odbio da isključi korišćenje ekonomske prisile i vojne sile kako bi preuzeo Grenland, blok je bio na oprezu, pokušavajući da shvati koliko je ozbiljna prijetnja. Tokom vikenda, američki predsjednik je dodatno naglasio svoju ekspanzionističku agendu.

„Mislim da ćemo to imati“, rekao je Trump novinarima. „Ne znam koji to zahtjev Danska ima, ali bio bi to vrlo neprijateljski čin ukoliko ne bi dozvolili, jer je to u cilju zaštite slobodnog svijeta".

Kao reakciju na to, danska premijerka Mette Frederiksen krenula je na brzu mini-turneju po Evropi kako bi ojačala političku jedinstvenost za ovaj bez presedana izazov.

Frederiksen je rekla da je otvorena za produbljivanje vojnih veza sa Amerikom, ali insistira na tome da Grenaland nije na prodaju.

Novo istraživanje pokazuje da se 85% odraslih na Grenlandu protivi Trumpovim planovima.

Iako Grenland nije član EU, uživa poseban pristup fondovima EU i slobodu kretanja za Grenlanđane, koji se smatraju građanima EU. Evropska komisija je potvrdila da bi, u slučaju vojne agresije, Grenland bio pokriven zajedničkom odbrambenom klauzulom iz ugovora.

„Nećemo nagađati. Nadamo se da ovaj sukob neće preći u pravi sukob i, ako dođe do toga, da se on riješi mirno, kako to priliči saveznicima.“

Čekajući carine

Costa je izrazio svoju nadu da će uspostaviti konstruktivan dijalog s Trumpovom administracijom, koja je vođena idejom "Amerika na prvom mjestu", koja se čini direktno u suprotnosti s dugoročnim opredjeljenjem EU za multilateralni sistem.

Costa i Trump još nisu razgovarali od Trumpove inauguracije.

„Kao što Sjedinjene Američke Države žele zaštititi svoje interese, Evropska unija ima odgovornost da brani interese svojih kompanija, svojih građana i naše unije. Ovo je dijalog koji treba da se odvija normalano, smireno, rekao je Costa.

„Imamo želju, kao što smo je uvijek imali, da održimo dobre odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama i, stoga, ako i kada Sjedinjene Američke Države osjete da postoji pitanje koje treba pokrenuti sa Evropskom unijom, mi smo tu da razgovaramo .“

Među njegovim predizbornim obećanjima, Trump je predložio univerzalne carine na sve uvezene proizvode, uključujući i one koji dolaze iz Evrope. Nediskriminatorske takse mogle bi ozbiljno pogoditi ekonomiju bloka koja je već pogođena industrijskim opadanjem i sporim ulaganjima.

Costa je upozorio da diplomacija između EU i SAD-a ne bi trebala da se odvija „putem izjava u medijima“ niti da bude na nivou spekulacija.

(Johanna Geron, Pool Photo via AP)

Od istoka do zapada

Bivši premijer Portugala, Costa preuzeo je vođstvo Evropskog savjeta početkom decembra, označavajući početak novog zakonodavnog mandata.

Na vrhu njegove agende je odbrana, koja je za blok postala prioritet od kako je počeo rat Rusije protiv Ukrajine

Costa će okupiti 27 lidera, zajedno s britanskim premijerom Keir Starmerom, za neformalni samit u ponedjeljak, koji će biti isključivo posvećen odbrani i odnosima EU-SAD.

Iako se šefovi država i vlada slažu da je povećanje vojne potrošnje imperativ, još uvijek ne mogu da odluče koji je metod najefikasniji.

Pitanje da li se zalaže za zajedničko zaduživanje, Costa je izbjegao da zauzme jasan stav i rekao da bi neformalni samit trebao služiti kao „dan za razmjenu ideja“ kako bi se proces usmjerio ka konkretnim rezultatima. „Sve ideje su vrlo dobrodošle i treba ih razmatrati na otvoren, iskren način među 27 članica“, rekao je.

Prijetnja u pozadini debate biće Trumpov nedavni prijedlog da države članice NATO-a povećaju izdavajanje za odbranu sa 2% BDP-a na 5%, što ni same Sjedinjene Američke Države ne ispunjavaju.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte pohvalio je Trumpovu kampanju pritiska i rekao da bi građani NATO-a trebali da prihvate "žrtvu" kao što su rezovi u penzijama, zdravstvu i socijlanim uslugama, kako bi osigurali dugoročnu sigurnost Evrope.

„Svjesni smo da je odbrana osnovno javno dobro i da stoga zahtijeva finansiranje kako bi se odbrana i osigurala. Ne vjerujem da izbor mora biti napravljen u terminima u kojima je generalni sekretar NATO-a iznio“, rekao je Costa.

„Sve članice imaju različite ciljeve u svojoj budžetskoj politici“, dodao je, govoreći o zdravstvu, obrazovanju, klimatskim akcijama i digitalnoj tranziciji“.

Odbrana ne bi trebala biti „individualni napor“ koji zemlje bliže Rusiji, treba da preduzmu, već svih 27 članica koje dijele isti prostor.

„Da li to znači da bi atlantske države trebale osjećati bilo kakvu manju obavezu da doprinesu odbrani i podrže kolektivni odbrambeni napor? Ne. Mislim da nas dužnost solidarnosti i naš vlastiti interes savjetuju da, svi zajedno, smatramo ove granice našom zajedničkom granicom. I stoga to mora zahtijevati napore svih“, rekao je Costa.

(AP Photo/Omar Havana)

Kako se nositi s Orbanom

Zajednički stav 27 lidera glavna je zadatak. Međutim, održavanje tog jedinstva postaje sve teže jer ekonomska perspektiva bloka postaje mračnija, rat u Ukrajini traje, a krajnje desničarske stranke nastavljaju svoj, čini se, nezaustavljivi uspon na anketama.

Ova krhkost došla je do izražaja prošle sedmice kada je mađarski premijer Viktor Orban zaprijetio da će blokirati produženje svih sektorskih sankcija nametnutih Rusiji, tvrdeći da inauguracija Trumpa zaslužuje šire razmatranje ove kaznene politike.

Orban je na kraju popustio, ali ovaj događaj bio je podsjetnik kako pravila jednoglasnosti mogu biti iskorištena za paralisanje i ometanje zajedničkih odluka na evropskom nivou.

Tokom svog vremena kao portugalski premijer, Costa je razvio prijateljski odnos s Orbanom, što bi mu moglo biti korisno. Takođe mu je na radaru i slovački Robert Fico, koji je uključen u oštar spor s predsjednikom Volodimirom Zelenskim u vezi s tranzitom ruskog gasa.

„Nemaju sve zemlje isto tumačenje ovog rata? Da, to je tačno. Ali istina je da smo uvijek uspjeli, jednoglasno, zauzeti sve pozicije koje su bile odlučujuće za podršku“, rekao je Costa.

„Način na koji svaka osoba vidi svijet temelji se na njihovoj istoriji i geografskoj poziciji i očigledno, nije isti. Na konflikt na Bliskom istoku, nije postojao zajednički pogled. Ali je postojala jedna stvar a to je želja da nastavimo zajedno, znajući da smo zajedno jači.“

Da li Mađarska i Slovačka treba da napuste blok, Costa nije direktno odgovorio. Međutim, naglasio je da je članstvo „čin slobode“, što je Ujedinjeno Kraljevstvo Brexitom i dokazalo.