ADVERTISEMENT

Ekonomisti očekuju dalja postepena smanjenja kamatnih stopa, iako prijetnje trgovinskim napetostima i geopolitičke nesigurnosti ostaju.

U četvrtak je ECB donijela četvrto smanjenje kamatnih stopa ove godine, smanjivši stopu i time stavrajući depozitno olakšavanje za 25 baznih poena na 3%, ukidajući pritom obavezu da kamatne stope budu "dovoljno restriktivne" kako bi se postigao cilj inflacije od 2%.

Odluka signalizira povjerenje u to da je inflacija na putu da ispuni cilj ECB-a, uz priznavanje rizika na strani rasta.

Predsjednica ECB-a, Christine Lagarde, otkrila je da je Upravni savjet razmatrao veće smanjenje kamatnih stopa od 50 baznih poena, ali je na kraju dogovoreno smanjenje za 25 baznih poena kao prikladan korak.

Mario Centeno, guverner Banke Portugala, koji također sjedi u Upravnom savjetu ECB-a, sugerirao je da bi kamatne stope mogle pristupiti 2% u narednim kvartalima, ukoliko se inflacija ne pomakne značajno.

Međutim, upozorio je na nesigurnosti koje proizlaze iz geopolitičkih rizika, američke trgovinske politike i neujednačenih fiskalnih planova unutar Europske unije.

Ekonomisti sada široko očekuju dalja olakšanja od ECB-a, iako se mišljenja razlikuju o brzini i konačnom cilju trenutnog ciklusa.

Perspektive ekonomista o putu kamatnih stopa ECB-a

Bill Diviney, šef makroekonomskog istraživanja u ABN Amro, tumači komunikaciju ECB-a kao signal da su kreatori politike spremni vratiti kamatne stope na neutralne nivoe, pod uvjetom da trenutna inflacijska perspektiva ostane stabilna.

On predviđa postepeno smanjenje kamatnih stopa za 25 baznih poena kroz 2024. godinu, s kamatnim stopama koje bi na kraju mogle doseći 1%.

Diviney smatra da je neutralna kamatna stopa u eurozoni čak niža od unutrašnje procjene ECB-a, navodeći "demografiju i slabu produktivnost [koje] pritisnu trend rasta".

Također predviđa da bi trgovinske napetosti između SAD-a i EU mogle djelovati kao disinflacionarna sila.

"Smatramo da će EU odmazda na američke carine biti ciljana, čime će se ograničiti izravan utjecaj na inflaciju. Inflacija će biti suzbijena negativnim učinkom na domaći rast, ali i slabošću u globalnoj trgovini i proizvodnji."

Ruben Segura Cayuela, ekonomista Banke Amerike, smatra da odluka ECB-a označava pomak od prethodne "hawkish" (agresivno restriktivne) politike.

"Na margini, tvrdimo da je ECB čvršće ukinula svoj hawkish komunikacijski bias", rekao je Cayuela.

Ukidanje restriktivnog jezika signalizira "dovish" (snižavanje kamatnih stopa) stav, a Cayuela predviđa da će kamatne stope depozita pasti na 1,5% do rujna 2024. godine.

Ekonomista je napomenuo da bi obnovljene nesigurnosti, posebno u vezi s tarifama i trgovinskom politikom, mogle izazvati brže smanjenje kamatnih stopa, ali bi podaci morali značajno pogoršati kako bi se to dogodilo.

Luca Cigognini, analitičar valutnih tržišta u Intesi Sanpaolo, ističe rastuću razliku između politike ECB-a i Federalnih rezervi, što pritisne euro.

"Nakon jučerašnjeg sastanka, ECB se čini da nastavlja putem smanjenja kamatnih stopa uz revidirane prognoze rasta i inflacije za 2025.", rekao je. Također je ukazao na tehničke promjene u EUR/USD, primjećujući da je prekid ključnih nivoa otvorio vrata šire slabosti eura.

Sven Jari Stehn, ekonomist u Goldman Sachs-u, naglašava mekši jezik ECB-a u vezi s rastom i inflacijom, što vidi kao oprezan pristup politici.

"Formalni jezik o rastu je omekšan, a jezik o inflaciji je oslabio", primijetio je Stehn. On očekuje da će ECB donijeti još jedno smanjenje kamatnih stopa za 25 baznih poena u januaru, a kamatne stope bi mogle doseći 1,75% do sredine 2025. godine.

Roberto Cobo, glavni strateg u BBVA, opisuje smanjenje kamatnih stopa ECB-a kao očekivano, ističući da je uslijedilo nakon manjeg smanjenja prognoza inflacije i rasta za 2025. godinu.

"U globalu, ECB se držala plana, smanjivši kamatne stope za 25 baznih poena", rekao je Cobo.

Cobo očekuje da će ECB primijeniti postepeni pristup smanjenju kamatnih stopa u 2025. godini, posebno s obzirom na odsutnost recesije u trenutnim projekcijama.

Kamate će nastaviti padati, ali rizici ostaju

Ekonomisti se uglavnom slažu da ECB ide prema sve dovish (postepenoj) politici, s neutralnim ili čak povoljnijim kamatnim stopama u skorijoj budućnosti.

Iako je smjer jasno definiran, nesigurnosti – od trgovinskih prijetnji do geopolitičkih napetosti – dodaju značajnu kompleksnost prognozama.

Mnogi ekonomisti očekuju smanjenje kamatnih stopa od 25 baznih poena na narednim sastancima, a tempo i dubina budućeg popuštanja će uvelike zavisiti od dolaznih podataka i evolucije vanjskih rizika.