ADVERTISEMENT

Prema istraživanju digitalnog udruženja Bitkom, njemačke kompanije su takođe zainteresovane za ulaganje u AI aplikacije. Oko 60% planira uložiti barem onoliko koliko su uložili 2024. godine, dok gotovo četvrtina želi povećati svoju potrošnju na digitalne alate.

Međutim, istraživač digitalizacije i održivosti Rainer Rehak iz Weizenbaum instituta upozorava: „Trenutno ne postoji poslovni model za vještačku inteligenciju“.

Za velike tehnološke kompanije poput Googlea, Microsofta ili OpenAI-a, kao i na manjim nivoima, vještačka inteligencija ostaje investicijska igra, piše Euronews.

"Još nema povrata investicije"

„Sve je to investicijski novac, troše milijarde i pokušavaju na svakom koraku ugurati vještačku inteligenciju na tržište jer se nadaju da će u nekom trenutku doći do povrata investicije. Ali to trenutno ne postoji, nigdje““, rekao je Rehak.

Dodao je da tek kada kompanije ostvare profit i finansijske koristi putem AI aplikacija, može postojati pravi „slučaj upotrebe“. Ako se to ne dogodi, „onda će sve ove investicije na kraju propasti“, predvidio je istraživač.

Po njegovom mišljenju, kompanije se trenutno nalaze na raskrsnici.

“Analize tržišta sada postavljaju pitanje, da li se balon umjetne inteligencije puca?”, rekao je Rehak. Sve više stručnjaka i analitičara strahuje da ulaganja u vještačku inteligenciju napreduju prebrzo.

Čak je i izvršni direktor OpenAI-a, softverske kompanije koja stoji iza ChatGPT-a, skeptičan prema masovnim ulaganjima u sektor vještačke inteligencije. Prema izvještaju u časopisu The Verge , Altman je rekao da tržište vještačke inteligencije sve više postaje balon.

Dakle, hoće li balon vještačke inteligencije uskoro pući?

Koliko Njemačka ulaže u vještačku inteligenciju?

U svom koalicionom sporazumu, nova njemačka vlada postavila je cilj "jačanja pozicije Njemačke kao središta podataka i svjetionika za Evropu".

„Njemačka je nekada bila lider u istraživanju vještačke inteligencije i među prvima koja je objavila nacionalnu strategiju za vještaćku inteligenciju“, rekao je predsjednik Bitkoma, dr Ralf Wintergerst. „Ali sada zaostajemo za SAD-om, posebno u oblasti generativne umjetne inteligencije.“

Umjesto jednostavnog prikupljanja i analiziranja podataka, generativna vještačka inteligencija može kreirati novi sadržaj. Ali to zahtijeva resurse.

Zahtjevi upućeni ChatGPT-u i drugim velikim računarskim zadacima implementiraju se u visokoučinkovitim podatkovnim centrima. Međutim, Njemačka ih nema dovoljno, prema studiji Udruženja eko internet industrije.

Koliko računarske snage Njemačka ima na raspolaganju?

Prema ekološkoj studiji, računarski kapacitet Njemačke mogao bi se povećati na do 3,7 gigavata do 2030. godine, što je povećanje od 50% u roku od pet godina.

Međutim, očekuje se da će potražnja industrije biti tri do pet puta veća. Moglo bi biti potrebno do 12 gigavata energije, što je ekvivalentno snazi ​​najmanje deset nuklearnih reaktora.

SAD već imaju 20 puta veći računarski kapacitet od trenutnog Njemačke, a projekcije pokazuju još brži rast za SAD do 2030. godine.

Konsultantska firma Deloitte upozorila je da će, uz sadašnju stopu širenja, do 2030. godine postojati jaz u kapacitetima od oko 50%, što znači da će biti potrebna "ogromna dodatna ulaganja" kako bi se zadovoljila potražnja.

Dakle, treba li Njemačka uložiti još više novca u vještačku inteligenciju i samo nastaviti čekati profit?

“Razumijevanje vještačke inteligencije kao umreženog ekosistema”

“Njemačka i Evropa danas plaćaju cijenu za IT gigantizam 1990-ih i 2000-ih”, rekao je profesor Oliver Thomas sa Univerziteta Osnabrück, osnivač konsultantske firme Strategion GmbH. Njegove vlastite kompanije već se klade na vještačku inteligenciju.

Iako se pružatelji velikih AI modela i dalje bore s njihovom monetizacijom, neka preduzeća već mogu stvoriti vrijednost od AI-a.

Uprkos tome, Evropa neće dostići razmjere američkih tehnoloških giganata poput Microsofta i Amazona, tvrdi Thomas, jer su te firme prije dvije decenije vidjele potencijal vještačke inteligencije i rano investirale.

Stoga je prilagodio pristup vlastite kompanije.

„Moramo biti brži“, rekao je Thomas. „Dakle, istraživanje i razvoj, implementacija i komercijalizacija se odvijaju paralelno“, umjesto sekvencijalno.

Nastavio je: „Moramo što prije procijeniti kako će izgledati taj skok u stvarnost. U figurativnom smislu, vještačka inteligencija sada mora ići tamo gdje joj je mjesto, odnosno tamo gdje se u Njemačkoj odvija naše uvažavanje: među malim i srednjim preduzećima i skrivenim šampionima.“

Takozvani skriveni šampioni su relativno nepoznate veće kompanije, od kojih su neke lideri na tržištu u svom sektoru.

Thomas se takođe obraća političarima. Prema njegovim riječima, akcioni plan njemačke vlade za vještačku inteligenciju je u osnovi ispravan, ali "istraživači, univerziteti i institucije moraju preuzeti veću odgovornost za osiguravanje da transfer znanja funkcioniše".

Profit se može ostvariti samo, tvrdio je, kada istraživanje - prethodni fokus federalnog finansiranja vještačke inteligencije - "više nije samo teoretsko, već se direktno primjenjuje u praksi".

Tehnička ekspertiza napravljena u Njemačkoj?

“Vještačka inteligencija je bila u dubokom snu“, rekao je Thomas o situaciji u Njemačkoj.

Tek je putem aplikacija poput ChatGPT-a šira javnost postala svjesna prednosti vještačke inteligencije. Interes za nju je potom porastao, kako privatno tako i komercijalno.

Njemačka sada mora biti spremna nadoknaditi izgubljeni potencijal, rekao je.

"Pomislite na računarsku tehnologiju, prve AI procese, MP3 standard, virtuelnu stvarnost, proširenu stvarnost. Sve su to teme koje smo zapravo oduvijek opsežno istraživali, ali koje su komercijalizovane u inostranstvu. Zato mnogi AI modeli ne dolaze iz Njemačke."

Thomasovo rješenje je fokusiranje na primjenu vještačke inteligencije iz inostranstva, umjesto prevelikog fokusiranja na tehnologiju „proizvedenu u Njemačkoj“. Istovremeno, on upozorava da se digitalni suverenitet ne smije izgubiti i da je odgovornost političara „da uspostave programe za suzbijanje ovoga, kao što je akcioni plan“.

Kolege s vještačkom inteligencijom i virtualni asistenti na radnom mjestu

Gledajući unaprijed, Thomas predviđa pojavu novih vrsta digitalnih kompanija. Predviđa da bi čak i mali timovi mogli generisati milione prihoda uz pomoć kolega koji se bave vještačkom inteligencijom i stalnih asistenata koji se bave vještačkom inteligencijom.

Na primjer, arhiva kojom upravlja vještačka inteligencija može pronaći pravi dokument za nekoliko sekundi. Digitalni asistenti unaprijed sortiraju e-poštu, organizuju tokove rada i dokumentiraju potrebne korake, na primjer u područjima poput poreznog savjetovanja ili revizije.

Radnici u oblasti vještačke inteligencije mogli bi se toliko integrisati u radnu snagu da bi se pojavili kao dio službene strukture osoblja.